Naučnici vjeruju da je najpopularnija vrsta šećera u američkoj hrani temeljni uzrok pretilosti jer potiče biološke promjene u ljudskom tijelu zbog kojih se lakše deblja i otežava mršavljenje, prenosi Daily Mail.
Istraživanje objavljeno u časopisu “Obesity” otkrilo je da kukuruzni sirup s visokim postotkom fruktoze koji se koristi u mnogim prehrambenim proizvodima, čak i onima koji se smatraju zdravima poput proteinskih pločica i cjelovitih žitarica, uveliko doprinosi pretilosti.
Iako je poznato da hrana s visokim udjelom šećera i masti povećava rizik od debljanja zbog viška kalorija i slabog trošenja energije, nova analiza prethodnih studija otkrila je da ovaj oblik kukuruznog sirupa smanjuje nivo hormona sitosti.
Fruktoza se prirodno nalazi u voću gdje je uravnotežena visokim razinama zdravih vlakana i drugih hranjivih tvari, za razliku od prerađevina.
Ipak, vrsta koja se najčešće konzumira u SAD je preuzeta iz kukuruza, lišena hranjivih tvari i vlakana, a zatim pretvorena u kukuruzni sirup s visokim udjelom fruktoze.
Stručnjaci su objasnili da pri unosu hrane bogate fruktozom količina korisne energije koja je dostupna za održavanje stanica naglo pada, što dovodi do osjećaja gladi.
Većina ugljikohidrata i masti koji se konzumiraju zamjenjuju razine ATP-a, molekule koja pokreće ćelije kako bi se mogle kretati, dijeliti i obavljati osnovne funkcije u ljudskom tijelu.
Na taj način se potiče oslobađanje hormona zvanog leptin, koji signalizira mozgu da više nije potrebno jesti, ali kada se fruktoza metabolizira u jetri - ona koristi ATP kao izvor energije.
Smanjenje ATP-a u stanicama povezano je s glađu, žeđu, povećanim unosom hrane, usporenim metabolizmom tokom mirovanja i povećanom apsorpcijom soli.
Naučnici vjeruju da dolazi do višestrukih učinaka na tijelo zbog kojih je vjerovatnije da će doći do pretilosti nego kod drugih vrsta šećera i prehrambenih aditiva.
"Iako praktično sve hipoteze priznaju važnost smanjenja prerađene hrane, ostaje nejasno treba li fokus biti na smanjenju unosa šećera", navodi se u istraživanju.
Doktor Richard Johnson, vodeći istraživač s Medicinskog kampusa Univerziteta Colorado Anschütz vjeruje da su sve hipoteze valjane, a objedinjuje ih fruktoza.
"Teorije koje u centru epidemije pretilosti stavljaju metaboličke i prehrambene pokretače, sve su dijelovi slagalice objedinjene jednim posljednjim komadom - fruktozom. To je ono što pokreće naš metabolizam da prijeđe u režim niske potrošnje i izgubi kontrolu nad apetitom, a masna hrana postaje glavni izvor kalorija koje potiču debljanje", objašnjava Johnson.
Iako se smatralo da su sve hipoteze međusobno nekompatibilne, istraživanjem se želi predložiti da se ih se percipira kao komplementarne.
Otkrivanje specifičnih pokretača pretilosti daje uvid u moguće ciljane tretmane koji bi se na kraju mogli pokazati učinkovitijima od lijekova na tržištu.
Veliki dio istraživanja na kojem su se naučnici bazirali provedeno je na miševima, što predstavlja ograničavajući faktor kada je u pitanju određivanje kako bi se ove hipoteze mogle primijeniti na ljude.
