Zdravlje

Virus od kojeg strahuju svjetski stručnjaci: Za njega nema lijeka, od 100 zaraženih umre njih 75

Proširio se glas da postoji neka vrsta respiratorne bolesti od koje oboljevaju ljudi u Wuhanu, u Kini, a s bliženjem Lunarne nove godine, mnogi kineski turisti uputili su se na susjedni Tajland da je proslave.

Tajlandska vlada počela je pažljivo kontrolirati putnike na aerodromu koji su pristigli iz Wuhana, a nekoliko probranih laboratorija odabrano je da obradi uzorke u pokušaju da otkriju problem. Supaporn Wacharapluesadee je iskusni lovac na viruse. Ona vodi Zdravstveno-naučni centar za otkrivanje novih zaraznih bolesti tajlandskog Crvenog križa. U posljednjih 10 godina bila je dio Predicta, svjetske inicijative za otkrivanje i zaustavljanje bolesti koje mogu prijeći sa životinja na ljude.

Ona i njen tim uzeli su uzorke iz mnogih vrsta. Ali pažnju su najviše usmjerili na šišmiše, za koje se zna da u sebi nose mnoge koronaviruse. Ona i njen tim uspjeli su shvatiti sve o bolesti za samo nekoliko dana, otkrivši prvi slučaj Covida-19 izvan Kine.

Saznali su da je ovaj novi virus – pored toga što nije potekao od ljudi – najtjesnije povezan s koronavirusima koji su već ranije otkriveni u šišmišima, prenosi Kodex.me.

Zahvaljujući tim ranim informacijama, vlada je uspjela djelovati brzo, staviti pacijente u karantenu i izdati upozorenja građanima.

Uprkos tome što je ovo zemlja od skoro 70 miliona ljudi, zaključno sa 3. januarom 2021. godine, Tajland ima zabilježenih 8.955 slučajeva i 65 smrti.

SMRTNOST 40 DO 75 POSTO

Ali dok se čitav svijet još hrve sa Covidom-19, Wacharapluesadee već traži sljedeću pandemiju. Azija ima visok broj novih zaraznih bolesti. Tropske regije imaju bogat spektar biodiverziteta, što znači i da su dom za golem kontingent patogena, a što uvećava šanse da bi se tu mogao pojaviti neki novi virus. Porast broja stanovnika i sve veći kontakt ljudi i divljih životinja u ovim oblastima također povećava faktor rizika. Tokom čitave karijere sakupljanja uzoraka iz hiljada šišmiša, Wacharapluesadee i njeni kolege otkrili su mnoge nove viruse. Uglavnom su pronalazili koronaviruse, ali i druge smrtonosne bolesti koje mogu prijeći na ljude. Među njima je i nipah virus.

Voćni šišmiši su njegovi prirodni domaćini. “On izaziva veliku zabrinutost zato što se od njega ne možete izliječiti… a ovaj virus ima visoku stopu smrtnosti”, kaže Wacharapluesadee. Stopa smrtnosti za nipah varira od 40 do 75 posto u ovisnosti o tome gdje je izbila epidemija.

Ona nije jedina koja je zabrinuta. Svake godine Svjetska zdravstvena organizacija analizira veliki popis patogena koji bi mogli dovesti do izvanredne situacije u javnom zdravlju da bi odlučila kako odrediti prioritete u istraživanju i dodjeljivanju sredstava za razvoj.

Usredsređuju se na one koji su najveća prijetnja po ljudsko zdravlje, one koje imaju najveći epidemijski potencijal i one za koje ne postoji vakcina. Nipah virus je u prvih deset. I uz broj njegovih epidemija koje su već izbile u Aziji, velika je vjerovatnoća da ćemo još čuti za njega.

Postoji nekoliko razloga zašto je nipah virus toliko zlokoban. Dugi period inkubacije bolesti (navodno čak 45 dana, u jednom slučaju) znači kako postoji mnogo prilika da je raširi zaraženi domaćin, koji nije ni svjestan da je bolestan.

On može i zaraziti širok spektar životinja, što samo još povećava vjerovatnost širenja. I njime se možete zaraziti ili direktnim kontaktom ili konzumacijom kontaminirane hrane.

Neko s nipah virusom može doživjeti respiratorne simptome uključujući kašalj, upalu grla, bolove u tijelu i iscrpljenost, kao i encefalitis, oticanje mozga koje može izazvati moždani udar i smrt.

Može se slobodno reći da je to bolest čije bi širenje SZO i te kako volljela spriječiti.

NOVA GLOBALNA PANDEMIJA?

U Batambangu, gradu na rijeci Sangkae u sjeverozapadnoj Kambodži, pomaljaju se prvi sunčevi zraci. Na lokalnoj tržnici, koja se otvara u pet ujutro, kolica pretrpana robom i prekrivena šarenim pokrovima nagurana su uz priručne tezge koje prodaju izobličeno voće. Mještani obilaze oko tezgi, s vrećicama punim kupljene robe. Starije žene sa šeširima širokog oboda naginju se nad deke prekrivene povrćem za prodaju. Drugim riječima, to je jedan prilično normalan pazarni dan.

Tačnije, sve dok ne dignete pogled ka nebu. Viseći mirno s drveća iznad glava ljudi nalaze se hiljade voćnih šišmiša, koji izbacuju izmet i uriniraju na sve što prolazi ispod njih. Kad malo bolje pogledate, vidjet ćete da su krovovi tezgi prekriveni fekalijama šišmiša.

“Ljudi i psi lutalice prolaze svaki dan ispod tih legla otvoreno izloženi mokraći šišmiša”, kaže Veasna Duong, šef virusološke jedinice u naučno-istraživačkoj laboratoriji Pasteurovog instituta u Phnom Penu, i kolega i saradnik Supaporn Wacharapluesadee.

Tržnica u Batambangu jedna je od mnogih lokacija na kojima je Duong pronašao voćne šišmiše i druge životinje koje svakodnevno dolaze u kontakt s ljudima u Kambodži. Svaku priliku u kojoj ljudi i voćni šišmiši dolaze u bliski kontakt njegov tim smatra “interferencijom visokog rizika”, što znači da je prelazak bolesti izuzetno vjerovatan, prenosi Kodex.me.

“Ova vrsta izloženosti mogla bi omogućiti virusu da mutira, što bi opet moglo izazvati globalnu pandemiju”, kaže Duong. Usprkos velikim opasnostima, primjerima izuzetne bliskosti nema kraja.

“Našli smo voćne šišmiše ovdje i na Tajlandu, na tržnicama, u hramovima, školama i turističkim lokacijama kao što je Angkor Vat – gdje postoji veliko leglo šišmiša”, kaže on.

PROČITAJTE  Dijabetes – kako se otkriva i kako živjeti s njim

Tokom normalne godine, Angkor Vat posjeti 2,6 miliona posjetitelja: to je 2,6 miliona prilika godišnje za nipah virus da prijeđe sa šišmiša na ljude na samo jednoj lokaciji.

Od 2013. do 2016. godine, Duong i njegov tim pokrenuli su program praćenja preko GPS-a da bi bolje razumjeli odnos između šišmiša i nipah virusa, i da bi usporedili aktivnosti kambodžanskih šišmiša sa šišmišima u drugim oblastima sa žarištima ove vrste. Dva takva žarišta su Bangladeš i Indija.

Obje ove zemlje imale su u prošlosti epidemiju nipah virusa, a obje su najvjerovatnije imale veze sa konzumiranjem soka iz urmine palme. Zaraženi šišmiši noću lete do plantaža urminih palmi i piju njihov sok dok se on istače iz drveća. Dok se goste, uriniraju u zdjelu za skupljanje.

Nevini mještani kupuju sok narednog dana od uličnog prodavača, piju ga i onda se zaraze.

Od 11 različitih epidemija nipaha u Bangladešu između 2001. i 2011. godine, otkriveno je da je nipah imalo 196 ljudi – od kojih je umrlo njih 150.

OPASNE ‘LETEĆE LISICE’

Sok iz urmine palme popularan je i u Kambodži, gdje su Duong i njegov tim otkrili da šišmiši u Kambodži znaju odletjeti daleko – i do 100 kilometara svake noći – kako bi našli voće.

To znači da ljudi u ovim oblastima moraju obratiti pažnju ne samo na to koliko su blizu šišmišima, već i na konzumiranje proizvoda koje su šišmiši mogli kontaminirati.

Duong i njegov tim identificirali su i druge situacije visokog rizika. Fekalije šišmiša (zvane guano) služe kao popularno gnojivo u Kambodži i na Tajlandu, a u ruralnim oblastima s malo prilika za posao, prodaja izmeta šišmiša može biti od vitalnog značaja za preživljavanje.

Duong je identificirao mnoge lokacije na kojima su mještani poticali voćne šišmiše, zvane i leteće lisice, da prave leglo blizu svojih domova kako bi mogli sakupiti i prodati njihov guano. Ali mnogi berači guana nemaju pojma kakvom se riziku izlažu obavljajući taj posao.

“Šezdeset posto ljudi koje smo intervjuirali nisu znali da šišmiši prenose bolest. A neznanje je i dalje golemo”, kaže Duong.

Na tržnici u Batambangu, Sophorn Deun prodaje pačja jaja. Upitana je li čula za nipah virus, jednu od mnogih rizičnih bolesti koje bi šišmiši mogli nositi, ona kaže: “Nikad. Seljane ne brinu leteće lisice, ja se nikad nisam razboljela od njih.”

Edukacija mještana o prijetnji koju znače šišmiši treba biti glavni prioritet, smatra Duong.

Izbjegavanje šišmiša možda je bilo prosto u jednom trenutku u ljudskoj historiji, ali kako naša populacija raste, ljudi mijenjaju planet i uništavaju divlja staništa kako bi namirili sve veću potražnju za resursima. Ta aktivnost pojačava širenje zaraze.

“Širenje ovih zoonotičnih patogena i rizik od prenošenja ubrzava se s promjenama upotrebe zemlje kao što su krčenje šuma, urbanizacija i intenzifikacija poljoprivrede”, pišu autori Rebecca G. Wight i Orli Razgur u pregledu novih zoonotičnih bolesti Univerziteta u Egzeteru iz 2020. godine.

U Aziji i pacifičkim regijama već živi šezdeset posto svjetske populacije, a rapidna urbanizacija i dalje je u toku. Prema Svjetskoj banci, između 2000. i 2010. godine u urbane krajeve u Istočnoj Aziji preselilo se skoro 200 miliona ljudi.

U prošlosti je uništavanje staništa šišmiša već dovodilo do zaražavanja nipahom. Epidemija nipah virusa iz 1998. godine u Maleziji ubila je više od 100 ljudi. Istraživači su zaključili da su šumski požari i lokalna suša izmjestili šišmiše s njihovih prirodnih staništa i natjerali ih da se približe voćnjacima – drveću koje se uzgaja na istim farmama kao i svinje. Pod pritiskom, pokazalo se da šišmiši otpuštaju više virusa.

Kombinacija prisile da se presele i bliskog kontakta s vrstom s kojom inače ne bi imali interakciju omogućila je virusu da prijeđe sa šišmiša na svinje, a s njih na farmere. Za to vrijeme, Azija je dom za skoro 15 posto svjetskih tropskih šuma, ali regija je i pravo žarište krčenja šuma.

PRILAGODLJIVI ŠIŠMIŠI

Ovaj kontinent nalazi se u samom svjetskom vrhu po gubitku biodiverziteta. Veći dio toga rezultat je uništavanja šuma i njihovog pretvaranja u plantaže zbog proizvoda kao što su palmino ulje, ali i da bi se izgradila stambena naselja i prostor za držanje stoke.

Voćni šišmiši obično žive u oblastima guste šume s mnogo voćaka kojima se hrane. Kad se njihovo stanište uništi ili ošteti, oni pronalaze nova rješenja – kao što je leglo u domaćinstvu ili pukotinama kupola Angkor Vata.

“Uništenje staništa šišmiša i uplitanje ljudi preko lova nagoni leteće lisice da traže alternativna legla”, kaže Duong.

Vrlo je vjerojatno da su šišmiši za koje je Duongov tim primijetio da su putovali i do 100 kilometara za noć u potrazi za voćkama to radili zato što njihovo prirodno stanište više ne postoji.

Ali šišmiši, znamo sada, u sebi nose veliki broj nezgodnih bolesti – nipah i Covid -19, ali i ebolu i SARS.

Trebamo li onda naprosto istrijebiti šišmiše? Ne, ako ne želimo mnogo više pogoršati stvari, kaže Tracy Goldstein, direktorica laboratorija pri institutu “Van Helt” i direktorica laboratorija pri projektu Predict.

“Šišmiši imaju golemu ekološku važnost. Oni oprašuju više od 500 biljnih vrsta. Isto tako zauzdavaju insekte – igraju golemu ulogu u kontroli bolesti kod ljudi, na primjer smanjujući malariju jedenjem komaraca, kaže Goldstein i ističe kako se pokazalo da je suzbijanje šišmiša štetno iz perspektive bolesti.

PROČITAJTE  Mnogi koriste pogrešno bijeli luk i tako mu smanjuju dobrobit za zdravlje

“Oni su od goleme važnosti za ljudsko zdravlje. Ono što populacija uradi kad smanjite njihov broj jest da napravi više mladih – a to bi ljude učinilo još ugroženijim. Ubijanjem životinja vi povećavate rizik, zato što povećavate broj životinja koje otpuštaju virus”, kaže ona.

Koliko god odgovora da Duong i njegov tim pronađu, uvijek se javi još više novih pitanja.

Jedno je: zašto Kambodža još nije doživjela epidemiju nipah virusa, imajući u vidu sve faktore rizika? Je li samo pitanje vremena ili su kambodžanski voćni šišmiši malo drugačiji od malezijskih voćnih šišmiša, na primjer? Je li virus u Kambodži drugačiji od onog u Maleziji? Je li način na koji ljudi vrše interakciju sa šišmišima drugačiji u svakoj zemlji?

Duongov tim radi na pronalaženju tih odgovora, ali još ih ne zna. Naravno, Duongov tim nije jedini koji traži te odgovore.

Lov na viruse je masivni globalni kolaborativni projekt, sa naučnicima, veterinarima, konzervacionistima, pa čak i civilnim naučnicima koji su se udružili da bi otkrili koje bolesti nas sve čekaju i kako da izbjegnemo epidemiju.

Kad Duong sakupi uzorak od šišmiša i pronađe nipah virus, on ga šalje Davidu Villiamsu, šefu Grupe za hitne laboratorijske dijagnoze bolesti pri Australskom centru za pripremljenost na bolesti, prenosi Kodex.me.

Zbog toga što je nipah virus toliko opasan – vlade širom svijeta smatraju da ima golem bioteroristički potencijal – samo šačica laboratorija širom svijeta ima dozvolu da ga kultivira, uzgoji i čuva. Williamsov laboratorij je jedna od njih.

Njegov tim čine neki od vodećih svjetskih eksperata za nipah virus, s pristupom golemom dijapazonu dijagnostičkih alata koji nisu dostupni većini laboratorija.

Noseći hermetički zatvorenu zaštitnu odjeću, oni mogu uzgojiti još izuzetno opasnih virusa iz sićušnog uzorka i potom, radeći s većim kontingentom, vršiti testove na njemu da bi saznali kako se množi, prenosi i izaziva bolest.

Prilično je velika operacija stići do te tačke: prvo, Duong sakuplja urin šišmiša raširivši najlon ispod njihovog legla u Kambodži. Time izbjegavaju da ih moraju hvatati, što zna biti traumatično po njih. Uzorke potom nosi u laboratorij, pretače ih u epruvete, obilježava etiketom i odlaže na sigurno u frižider.

LABORATORIJI MUKU MUČE S NOVCEM

Njih potom pokupi specijalni kurir, koji ima dozvolu za prevoz opasne robe, i prosljeđuje u Australiju, gdje uzorci virusa prolaze kroz carinsku kontrolu uz popratne odobrene dozvole.

Oni na kraju stignu u Williamsov laboratorij. Poslije testiranja, on rezultate dijeli sa Duongom u Kambodži. Pitam Williamsa bi li izgradnja više laboratorija visoke sigurnosti ubrzalo otkrivanje štetnih bolesti.

“Potencijalno da, otvaranje više bio-sigurnih laboratorija u zemljama kao što je Kambodža potencijalno bi moglo ubrzati karakterizaciju i dijagnozu ovih virusa”, kaže on.

“Međutim, oni su skupi za otvaranje i održavanje. To je često ograničavajući faktor.”

Finansiranje rada koji obavljaju Duong i Wacharapluesadee bilo je problematično u prošlosti.

Trumpova administracija dopustila je da istekne desetogodišnji program Predict, iako je novi američki predsjednik Joe Biden obećao da će ga vratiti.

U međuvremenu, Wacharapluesadee je dobila sredstva za novu inicijativu po imenu Tajlandski viromski projekt, saradnju između njenog tima i vladinog Ministarstva za nacionalne parkove, divlje životinje i očuvanje biljaka na Tajlandu.

To će joj omogućiti da uzme više uzoraka od šišmiša i proširi raspon divljih životinja da bi bolje razumjela bolesti koje u sebi nose prijetnju po ljudsko zdravlje.

Duong i njegov tim traže financiranje za novu potragu za sljedećim patogenom – ono koje bi podržalo trajni nadzor šišmiša u Kambodži i otkrivanje je li do sada bilo neprijavljenih zaražavanja među ljudima. Još nisu uspjeli osigurati novac kako bi nastavili rad na nipah virusu. Bez njega, kažu oni, potencijalno katastrofalna epidemija je vjerovatnija.

“Dugoročni nadzor pomaže nam da obavještavamo vlasti kada da primijene preventivne mjere i da spriječe neotkriveni prelaz koji bi izazvao veću epidemiju”, kaže Duong.

A bez nastavka obučavanja, naučnici možda neće uspjeti brzo identificirati i okarakterizirati nove viruse, kao što je Wacharapluesadee učinila s Covidom-19 na Tajlandu. Ova informacija neophodna je da bi mogao početi rad na vakcini.

Kad smo razgovarali u junu 2020. godine preko video poziva, pitali su Wacharapluesadee je li ponosna na izuzetno dostignuće njenog tima.

“Jesam, ponosna sam. Ali projekt Predict bio je pokazna vježba kako dijagnosticirati nove viruse koji su potekli iz divljih životinja. I zato kad smo ja i moj tim pronašli genom patogena koronavirusa to nije bilo preveliko iznenađenje, zbog našeg već postojećeg istraživačkog projekta. To nam je pružilo veliko iskustvo. To je pojačalo naš kapacitet.”

Duong i Wacharapluesadee se nadaju da će nastaviti saradnju u borbi protiv nipah virusa u Jugoistočnoj Aziji, a njih dvoje su sastavili prijedlog za zajednički nadzor nipah virusa u regiji.

Planiraju ga podnijeti Agenciji za odbrambeno smanjenje prijetnje, američkoj vladinoj organizaciji koja financira rad usmjeren na smanjenje prijetnji koje predstavljaju agensi zaraznih bolesti, jednom kad kriza s Covidom-19 popusti, prenosi Kodex.me.

Tagovi:


Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare