Srbijanski ministar odbrane Miloš Vučević kazao je u četvrtak da Glavni štab Vojske Srbije i spomenuto ministarstvo ne odustaju od inicijative za uvođenje obveznog vojnog roka u toj zemlji ali da će konačnu odluku o tome donijeti zastupnici srbijanske Skupštine.
"Mi smo dostavili službenu inicijativu vojnom uredu predsjednika Srbije i čut ćemo njihova izjašnjenja, a nakon toga slijedi javna rasprava", rekao je Vučević te dodao da ostaje pitanje hoće li vojni rok, ako se uvede trajati 100 ili 120 dana.
"Naš prijedlog je da traje najduže četiri mjeseca i mi ćemo, naravno, ako država to prihvati, tražiti i jedan vremenski okvir kako bismo mogli pripremiti vojarne za uvjete i prihvat novih ročnika u skladu sa suvremenim okolnostima života", kazao je Vučević.
Glavni štab Vojske Srbije prošle je sedmice pokrenuo inicijativu i predložio srbijanskom predsjedniku i vrhovnom komandantu oružanih snaga te zemlje Aleksandru Vučiću ponovno uvođenje obveze služenja vojnog roka, u trajanju do četiri mjeseca.
"To nije poziv za sukobe, ratove, nije u direktnom odnosu s onim što nam se nažalost događa na Kosovu, ali to je razumijevanje svih geopolitičkih okolnosti, situacije u državi, regiji i prije svega budućnosti Srbije", rekao je Vučević u četvrtak u izjavi za Radioteleviziju Srbije.
U Srbiji je obvezno služenje vojnog roka ukinuto 2010. godine, kada je uspostavljena profesionalna vojska, te je tako promijenjena tradicija služenja vojnog roka, koja u toj zemlji, u različitim oblicima postojala skoro dva stoljeća.
Kako je objavio portal Balkanska bezbednosna mreža, Srbija i dalje ima najveće oružane snage na prostoru bivše Jugoslavije koje čine oko 40 posto brojnog stanja svih vojski nastalih raspadom bivše države.
No Vučević je istaknuo da postoji velik deficit u popunjavanju vojske jer se godišnje na dobrovoljno služenje javi oko 1.500 mladih te dodao kako se to događa posljednjih 13 godina, otkada je obavezno služenje vojnog roka ukinuto.
Prema državnom budžetu za 2004. godinu, Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije imat će na raspolaganju 1,35 milijarde eura, a od toga najveći udio čine personalni troškovi, zatim nabavka naoružanja i vojne opreme i stalni troškovi.
