Vojni analitičari strahuju da bi rojevi visokotehnoloških bespilotnih letjelica, odnosno dronova, kao i milijun vojnika, ratni brodovi i bombarderi mogli biti poslani preko Tajvanskog tjesnaca u akciji Kine protiv Tajvana, piše The Sun.
Kina je obećala kako će vratiti otok za koji vjeruju da još uvijek pripada Pekingu nakon čega su krenula dolaziti predviđanja o potencijalnome ratu. Tajvan se, pak, smatra neovisnom nacijom nakon odvajanja od kontinentalne Kine 1949. godine.
Direktiva kao uvod u rat?
Dodatne strahove potpiruje i direktiva koju je potpisao XI prema kojoj vojska može biti iskorištena i za ne-vojne svrhe. To je potaknulo nagađanja i strahove da bi Xi mogao krenuti u akciju poput Putinove te svoj rat u Tajvanu nazvati "specijalnom operacijom".
Direktiva je stupila na snagu u srijedu, a agencija Xinhua je javila kako dokument sadrži "zakonsku osnovu za provođenje vojnih operacija koje nisu rat", poput mirovnih misija, pomoći pri katastrofama i humanitarnim naporima. Ova direktiva nije javno objavljena, ali su dijelovi procurili u medije.
Tako brojni analitičari smatraju da bi direktiva mogla poslužiti kao zakonska osnova Kineskoj komunističkoj partiji da napadne Tajva, a bez da mora objaviti rat i suočiti se s međunarodnim pravnim posljedicama.
Veliki razmjer devastacije ako dođe do rata
Sada se krenuo pojavljivati strah da je Kina ohrabrena ruskom invazijom na Ukrajinu i kako bi mogla iskoristiti priliku za napad na Tajvan. Također, taj bi napad mogao biti razorniji od ruskoga napada na Ukrajinu, smatraju analitičari.
Bivši savjetnik Bijele kuće David Ochmanek rekao je da bi razmjer devastacije bio "kao ništa što je svijet vidio od korejskog sukoba 1951. godine". U Korejskome ratu je tada ubijeno i do tri miliona civila, a SAD je bacio više od 600.000 tona bombi na Sjevernu Koreju.
Ochmanek je rekao da će SAD i njihovi saveznici "doslovno imati dane, ne sedmice, ne mjesece" da poraze Kinu ako pokrene rat na Tajvan.
Kina ima niz naprednog oružja i za nadzor i napad
"Peking će krenuti s masovnim bombardiranjem odbrane ciljane zemlje. Očekujemo da će Kina to učiniti sa svojim mnogo većim inventarom projektila protiv Tajvana, ali i protiv američkih baza ako Washington odluči intervenirati", rekao je.
Kao odgovor, zapadni saveznici bi trebali hiljade bespilotnih letjelica kako bi se suprotstavili kineskoj zračnoj dominaciji u invaziji koja će obje strane koštati "stotine hiljada" ljudi.
Vjeruje se da su rojevi bespilotnih letjelica ključni u invaziji, s time da Kina ima niz naprednog oružja za nadzor i napad. Kina ima nadzvučne dronove za špijuniranje, veće dronove dizajnirane za obaranje američkih ratnih brodova, a čak razvija i dronove namijenjene lovu vojnika.
Kakve sve dronove ima Kina?
Isto tako, bit će potrebno od pola miliona do 1,2 miliona vojnika za uspješan napad. Analitičar za oružje Sam Cranny-Evans rekao je da Peking već koristi elitne špijunske dronove za obavljanje tajnih misija nad Tajvanom.
Objasnio je kako je izabrani taktički dron azijske elektrane bio BKZ-006A, koji se koristio za izviđanje i koji se može udvostručiti kao alat za elektroničko ratovanje.
Drugi je WZ-8 koji pruža "orbitalni" pregled i sustav praćenja kako bi "omogućili izviđanje projektila u letu u stvarnom vremenu". Dron WZ-8 može letjeti do pet puta većom brzinom od zvuka i može špijunirati američke snage na velikim udaljenostima.
Peking je lansirao i dron s umjetnom inteligencijom koji može samostalno upravljati i potencijalno pokretati vojne napade. Ono je dizajnirano za pomorska istraživanja, ali već postoji bojazan da bi se moglo koristiti za pokretanje napada na američku mornaricu i druge protivnike.
