Danas ljudi širom svijeta žive znatno duže nego njihovi preci. Godine 1900. prosječni životni vijek novorođenčeta iznosio je 32 godine, a danas se taj broj i više nego udvostručio. Podaci Evropske komisije za 2023. pokazuju kako je očekivani životni vijek u 2023. godini iznosio 81,5 godina. Pritom je u 15 zemalja očekivani životni vijek premašio prosjek EU, a tu listu predvode mediteranske zemlje, poput Španije (84), Italije (83,8) i Malte (83,6).
Trenutno na svijetu postoji samo jedan organizam koji ima sposobnost vječnog života, a riječ je o besmrtnoj meduzi (Turritopsis dohrnii). Naučnici su otkrili da ova vrsta meduze ima dvostruke kopije gena, koji štite i popravljaju DNK, što joj pruža moć regeneracije. Ova spoznaja otvorila je vrata za bolje razumijevanje procesa starenja ljudi, ali i nove uvide kad je riječ o regenerativnoj medicini, koja ima važnu ulogu u sprečavanju bolesti kao što su karcinom te neurodegenerativne bolesti.
Možete li zamisliti da živite 150 godina
No, to je samo jedno u moru mnogih istraživanja koje je znanstvena zajednica provela kako bi pronašla odgovor na pitanje kako usporiti starenje, odnosno produžiti životni vijek. Želja da se otkrije tajna besmrtnosti postoji koliko i ljudska svijest o smrti, pa se godinama izučavaju metode koje bi mogle napraviti značajnu razliku u očekivanom životnom vijeku.
Otkrića iz područja terapije matičnim ćelijama, genske terapije, regeneracije ili zamjena organe te druge metode iz područja biotehnologije naučnicima pružaju nove uvide i postavljaju temelje za buduće tretmane usmjerene na produljenje ljudskog vijeka.
I dok se, u teoriji, spominje da bi uz razvoj spomenutih metoda ljudi mogli doživjeti i 300 godina, posljednje studije na ovu temu polučile su malo realnije rezultate. Istraživanje objavljeno u naučnim dnevniku Nature Communications sugerira da, čak i ako u životu doživimo vrlo malo stresova te pritom izbjegnemo ozbiljne bolesti, poput bolesti srca ili karcinoma, maksimalni životni vijek bio bi između 120 i 150 godina.
Naravno, ne možemo predvidjeti buduća otkrića i do kakvog će razvoja doći u području biotehnologije, ali trenutno smo na dalekom putu od dugovječnosti čiji maksimalni životni vijek premašuje 150 godina.
Šta možete poduzeti za produženje života?
Zato je važno osvijestiti što svaka osoba može aktivno raditi kako bi živjela duže. Osim očiglednih faktora, poput prestanka pušenja i čestog pijenja alkohola, imajte na umu da vaš san utječe na to koliko ćete živjeti. Nedavno objavljena studija u kojoj je učestvovao 172.321 odrasli ispitanik pokazala je kako muškarci koji dovoljno spavaju žive oko pet godina duže od muškaraca koji to ne čine. Pritom je razlika kod žena iznosila dvije godine.
Naučni radovi kroz godine nas iznova upozoravaju i na važnost regulacije prehrane. Istraživanje Dana Buettnera iz 2005. godine o regijama u kojima ljudi žive dulje od prosjeka pokazalo je kako su prehrana koja uključuje više povrća, fizička aktivnost, društvena povezanost i osjećaj svrhe činili bitne faktore u životu stogodišnjaka.
Zahvaljujući napretku u medicini i bolem kvalitetu života općenito, životni vijek čovjeka raste, ali uz to raste i potreba za aktivnijom brigom o vlastitom zdravlju te pravovremenoj zdravstvenoj skrbi. Preventivno djelovanje i redovni odlasci na preglede značajne su mjere u očuvanju zdravlja.
