NAUČNI PROJEKTI

Za ove dobitnike “Nobela” nikad niste čuli, a njihova će vas otkrića sigurno iznenaditi

Projekt iz Drugog svjetskog rata osposobljavanja golubova za upravljanje bombama osvojio je ovogodišnju nagradu Ig Nobel za mir, šaljivu inačicu Nobelove nagrade.

Nagrade Ig Nobel (ignoble: nedostojan), koju svake godine dodjeljuje naučni humoristički časopis Annals of Improbable Research, slave neobična područja istraživanja koja "tjeraju ljude na smijeh, a zatim na razmišljanje".

Burrhus Frederic Skinner, psiholog sa Univerziteta u Minnesoti u SAD, dobio je postumno priznanje za svoj rad na projektu Pigeon, kojim je, s određenim uspjehom, naučio golubove da navode projektile. Projekt nikada nije zaživio zbog skepticizma američke vojske i vladinih dužnosnika.

Međutim, Skinner je stajao iza svog istraživanja. U sažetku istraživanja objavljenog 1960. kaže da se to može "nazvati ludom idejom ako hoćete". Ali "to je ideja u koju nikada nisam izgubio vjeru."

Nagrada za anatomiju otišla je u ruke tima naučnika iz Francuske koji su željeli istražiti kovrča li se kosa na glavama većine ljudi na sjevernoj hemisferi u istom smjeru kao onima s južne hemisfere, u smjeru kazaljke na satu ili obrnuto.

Autor studije Khonsari Roman, profesor maksilofacijalne kirurgije u bolnici Necker-Enfants Malades u Parizu, zaključio je da je "uglavnom kovrčanje u smjeru kazaljke na satu znatno češće u cijelom svijetu.“

Ali dodaje da se "ipak čini da je kovrčanje u smjeru suprotnom od kazaljke na satu prisutnije na južnoj hemisferi."

Nagradu za hemiju osvojio je istraživački tim koji je laboratorijskom tehnikom razdvojio pijane i trijezne gliste, dok su američki naučnici Fordyce Ely i William Petersen dobili nagradu za biologiju za eksperiment koji je uključio kontroliranu eksploziju papirne kese kraj mačke postavljene na leđima krave, s ciljem boljeg razumijevanja kako i kada krave luče mlijeko.

Otkrili su da krave privremeno prestaju izlučivati ​​mlijeko kada su uplašene.

Međunarodni tim naučnika predvođen akademicima iz Njemačke dobio je nagradu za vjerovatnost, pokusom bacanja više od 350.000 novčića 44 različite valute, u ukupnom trajanju od 650 sati.

Tim je otkrio da se novčić, kad ga ljudi bacaju, "ljulja" u zraku, i da je veća vjerovatnost da će sletjeti na istu stranu s koje je bačen.

Ostala priznanja uključuju nagradu za fiziologiju za otkriće da su mnogi sisavci sposobni disati kroz anus, i nagradu za fiziku za demonstraciju plivačkih sposobnosti uginule pastrmke.

Nagrada za demografiju otišla je Saulu Justinu Newmanu, višem naučnom saradniku na univrzitetu University College London, koji je otkrio da neki ljudi s najdužim životima dolaze iz mjesta koja su vodila traljavu evidenciju.