Svjetska banka ukazala je danas da ljudi na Zapadnom Balkanu često udišu zrak koji je među najzagađenijima na svijetu, te da je njegovo zagađenje vodeći faktor ekološkog rizika koji najviše doprinosi ukupnom broju smrtnih slučajeva i invaliditeta u ovom regionu, a negativno utječe i na životnu sredinu i ekonomiju.
Zbog toga je, tokom proteklih petnaest godina, Svjetska banka uložila više od 250 miliona dolara u unapređenje energetske efikasnosti i smanjenje zagađenja zraka i emisija gasova sa efektom staklene bašte u čitavom regionu, između ostalog kroz projekte usmjerene na smanjenje ukupne tražnje za toplotnom energijom, zamjenu zastarjelih ložišta na drvo i ugalj i veću upotrebu štedljivije rasvjete.
Istaknuto je da građani Sarajeva, Skoplja, Beograda i mnogih drugih gradova širom Zapadnog Balkana često udišu zrak koji je među najzagađenijima na svijetu – naročito u zimskim mjesecima, kada zagađujuće materije koje potiču iz termoelektrana na ugalj, individualnih ložišta za grijanje, vozila, fabrika i drugih izvora pomračuju sunce, zagađuju životnu sredinu i stvaraju probleme pri disanju.
Ukazano je i da kreatori politika nastavljaju da istražuju višestruke pristupe za otklanjanje negativnih efekata zagađenja na zdravlje, životnu sredinu i ekonomiju.
"Postoje tri osnovna pravca djelovanja smanjiti emisije iz grijanja, saobraćaja i energetskih postrojenja – a ovo posljednje podrazumijeva gašenje postojećih postrojenja koja proizvode i troše enormne količine uglja i izvor su ogromnog zagađenja", kazao je predsjednik Udruženja za zaštitu okoline, prirode i zdravlja "Ekotim iz Bosne i Hercegovine Rijad Tikveša.
Emisije koje potiču od grijanja, elektrana i toplana, ložišta na čvrsto gorivo i drugih izvora zajedno proizvode čestične materije (PM) koje se mogu udahnuti kada im je promer manji od 10 mikrona.
Izloženost česticama PM2,5 naročito je opasna po zdravlje, jer mogu da dospiju duboko u pluća i krvotok.
Pored toga, procjenjeni godišnji ekonomski troškovi povezani sa zdravstvenim oštećenjima izazvanim ovim zagađenjem zapanjujuće su visok.
Zdravstveni i ekonomski izazovi koje donose ove toksične čestice dodatno pogoršavaju i druge zagađujuće materije koje narušavaju kvalitet vazduha, doprinose emisiji gasova sa efektom staklene bašte i negativno utiču na kvalitet života svih žitelja Zapadnog Balkana.
Iz Svjetske banke podsjećaju da su, prepoznajući ove rastuće izazove, lideri zemalja Zapadnog Balkana ambiciozno objavili namjeru da sarađuju na ostvarenju cilja ugljenično neutralne Evrope do 2050. godine, kao što je opisano u zajedničkoj deklaraciji iz novembra 2020, a SB ostaje opredijeljena pružanju podrške tim nastojanjima.
Ta podrška podrazumijeva realizaciju projekata sa ciljem rješavanja problema zagađenja zraka, na osnovu analiza provedenih kako bi se bolje razumio ovaj problem i osmislile intervencije sa ciljem maksimiziranja efikasnosti smanjenja emisija, unapređenja zdravstvenih ishoda i smanjenja ekonomskog utjecaja zagađenja zraka.
U narednom periodu, je istaknuto, Svjetska banka će nastaviti da pomaže zemljama Zapadnog Balkana u ozelenjavanju ekonomija kroz ulaganje u čiste izvore energije, pomoć pri zatvaranju rudnika-velikih zagađivača na ekološki i socijalno odgovoran način i podršku za povećanje energetske efikasnosti i smanjenje ugljeničnog otiska privreda ovih država.
Ozelenjavanje ekonomija širom Zapadnog Balkana omogućiće svim građanima ekonomski prosperitet, ali i čist zrak i čistu vodu za piće – a taj trostruki uspjeh će unaprijediti životni standard, poboljšati zdravlje i osigurati održivi rast ka čistijoj, zdravijoj budućnosti, objavila je Svjetska banka.
