Vijesti

Zašto se građani “izluđuju” isparčanim informacijama: Lakše je proturiti nekome nego izaći pred kameru

Pravo na tačnu, preciznu i blagovremenu informaciju jedno je od temeljnih ljudskih prava. Ovih dana svjedoci smo koliko je to i zašto važno.

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju koronavirusom. Situacija je vanredna u cijelom svijetu pa tako i u Bosni i Hercegovini. Svijet broji mrtve, oboljele, traži lijek, traži način da se izbori sa pošasti koja je moderno čovječanstvo očito zatekla nespremnim.

Prvo saznaj, pa potvrdi

Istovremeno, nalazimo se u informacijskom haosu, svijet se suočava sa infodemijom, jednom drugačijom, ali također jako opasnom epidemijom - medijskom epidemijom neistina, dezinformacija i lažnih vijesti.

Od neprocjenjive je važnosti, stoga, precizna, tačna, provjerena, ali i blagovremena informacija sa početka teksta. Koju mogu dati samo zvanične institucije.

Bosna i Hercegovina ovdje ima problem više. I taj problem se čini većim u većem entitetu, Federaciji BiH. O čemu se radi?

U zemljama u susjedstvu, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, podatke o oboljelima, informacije o novim klasterima, kršenjima samoizolacije, i sve ostale u ovom trenutku po život važne daju državni organi na zvaničnim konferencijama za novinare.

Čak i u Republici Srpskoj, gdje se isti podaci objavljuju svakodnevno na pressicama, rijetko se dešava da neki medij daje notifikacije (obavijesti) u kojima saznaje o broju oboljelih.

Za ovim informacijama, uz sve ostale koje su važne, vlada najveći interes. A kod nas tu vlada i najveći haos. Mediji, a nakon toga građani, dobijaju ih od šefova klinika, direktora klinika, kantonalnih civilnih zaštita, i na kraju entitetske. Objavljuju se po FB stranicama, dojavljuju raznim kanalima. Da bi nekad onda bile potvrđene.

Ovo nije vrijeme za utrkivanje za informacijom o broju zaraženih, ali ne, ne radi se ovdje o medijima, jer oni rade svoj posao najbolje što znaju. Krivci su negdje drugo, krivci su vladari informacija koji odlučuju šta da rade s njom i kako da je plasiraju u javnosti.

Psihološki efekat

Rezultat te loše odluke i ko zna čiji procjene je potpuno sluđena javnost. Svakih sat, dva, pola, pet dobijaju informaciju o jednom novozaraženom u Bihaću, drugom u Širokom Brijegu, trećem na Ilidži, četvrtom u Konjicu. Nakon toga imate potvrđeno za, potvrđeno za... Kakav to psihološki efekat ima, pitajte svoje najbliže.

Ali, lakše je ponekome proturiti informaciju telefonom, nego izaći pred kamere i zvanično, odgovorno i oprezno izgovoriti sve ono što javnost mora da zna. A u međuvremenu dojavljivačima, koji nanose enromnu štetu, začepiti usta.

Vrijeme je da se saberete i odgovorno, kad god za to ima potrebe, izađete pred javnost i saopćite ono što je vaša obaveza! Svima na jednom mjestu u isto vrijeme. Broj zaraženih od koronavirusa sa kojim se bori cijeli svijet nije informacija do koje mediji trebaju dolaziti svojim „kanalima“.