Ustavni sud BiH je na sjednici 11. jula donio više od 60 odluka, a uvidom u te akte Raport otkriva da je izuzev u dva slučaja, Ustavni sud imao visok stepen saglasnosti pri prihvatanju ili odbijanju određenih apelacija.
O jednom predmetu, u kojem je sudija Mirsad Ćeman imao izdvojeno mišljenje, Raport je već pisao, a drugi predmet je posebno zanimljiv jer su pri donošenju te odluke potpredsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić i sudija Marin Vukoja, dali izjavu o neslaganju.
Oči javnosti su posebno uprte u sudiju Marina Vukoju koji je nedavno imenovan za sudiju najvišeg suda u državi, a nakon dugotrajnog procesa i spočitavanja i optužbi da je blizak HDZ-u i da će u Ustavnom sudu BiH svoju funkciju koristiti kako bi štitio interese te stranke, odnosno njenih zvaničnika.
Neslaganje samo u slučaju kupljene firme koja je bila bliska HDZ-u
Sumnje u Vukojinu objektivnost pri donošenju odluka u Ustavnom sudu BiH dodatno su porasle nakon što je on zajedno s Valerijom Galić dao izjavu o neslaganju s odlukom u vezi s jednom apelacijom koja je proizašla iz predmeta za koji izvori Raporta tvrde da ima političku pozadinu i iza kojeg su lobiji bliski HDZ-u.
Na ovaj način Vukoja i Galić su izrazili neslaganje s odlukom Seade Palavrić, predsjednice Ustavnog suda BiH, Angelike Nussberger, potpredsjednice, sudije Mirsada Ćemana, te sutkinja Helen Kelle i Ledi Bianku.
Pravila Ustavnog suda BiH predviđaju mogućnost da sudije daju izjave o neslaganju i to nije neuobičajeno, međutim, indikativno je da baš Vukoja takvu izjavu da na apelaciji, za koju se tvrdi da ima veze s HDZ-om.
Za razliku od izdvojenog mišljenja sudija koje prema Pravilima Ustavnog suda BiH svaki sudija ima obavezu obrazložiti i takvo mišljenje se javno objavljuje, u Pravilima nije precizirano da se izjava o neslaganju javno objavljuje ili pojašnjava, pa će javnost ostati uskraćena za objašnjenje zbog čega su Galić i Vukoja, a naročito Vukoja imali suprotno mišljenje od onoga koje su imale sve ostale sudije o apelaciji koju je podnijela kompanija IAB Inženjering d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje.
Ova kompanija zatražila je zaštitu svojih prava pred Ustavnim sudom BiH, između ostalog jer su joj osporena prava na imovinu.
Sve je počelo kada je na zahtjev jedne banke sa sjedištem u Sarajevu, prije više od godinu i po dana, pokrenut stečaj u Tvornici za obradu metala – TOM d.d. Gornji Vakuf-Uskoplje, kako bi ta banka namirila svoja dugovanja od firme TOM d.d.
Milioni odmah uplaćeni, ali baš to je pomrsilo račune lobistima i mešetarima
Na drugi javni poziv za prodaju imovine dužnika, javila se firma IAB Inženjering d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje i kao jedini interesent ponudila cijenu od oko pet miliona KM za imovinu TOM d.d. što su prihvatili i stečajna upraviteljica u ovom postupku i druge zainteresirane strane.
Vrlo brzo IAB Inženjering d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje je i uplatio višemilionski iznos za kupovinu kao i porez, okončane su procedure za upis imovine, te je planirano pokretanje proizvodnje i zapošljavanje radnika.
No, tada su uslijedili problemi i u konačnici u odvojenim postupcima Općinski sud u Travniku i Kantonalni sud u Travniku su odbili donijeti rješenje o dosudi kojim će se sporna imovina dosuditi kompaniji IAB Inženjering d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje, te su van snage stavili odluke stečajnog upravitelja u ovom slučaju.
Zbog toga je IAB Inženjering d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje koji je još prije godinu izdvojio oko pet miliona KM za TOM d.d., a sudovi u Travniku i u Novom Travniku osporili ispravnost procedura kojima je došao do te imovine, odlučio apelaciju uputiti Ustavnom sudu BiH.
Izvori Raporta upućeni u ovaj slučaj tvrde da čitav ovaj slučaj ima političku pozadinu i da je značajnu ulogu u tome da kompanija TOM d.d. ne ode u ruke kompanija IAB Inženjering d.o.o. Gornji Vakuf- Uskoplje odigrao tamošnji lokalni HDZ.
Naši sagovornici tvrde da je namjera bila da se tokom stečajnog postupka firmi TOM d.d. što više obori cijena i da je za male pare kupe osobe bliske HDZ-u.
Međutim, račune raznim lobijima i mešetarima je pomrsila kompanija IAB Inženjering d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje koja je već tokom drugog javnog poziva kao jedini ponuđač ponudila dobru cijenu, tako da nije bilo potrebe da se organizira treći poziv za prodaju stečajne mase čemu su se, kako tvrde naši izvori, moćnici bliski HDZ-u i nadali i očekivali da će se domoći vrijedne imovine za male pare.
Osobe bliske HDZ-u umiješale se u postupak
Sada je Ustavni sud BiH utvrdio da je u slučaju apelanta IAB Inženjering d.o.o. Gornji Vakuf- Uskoplje. došlo do povrede njihovog prava na imovinu koja je zagarantirana po Ustavu Bosne i Hercegovine, te da je došlo i do povrede Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Utvrđeno je da osporene odluke ne zadovoljavaju princip proporcionalnosti, jer su prema ocjeni Ustavnog suda BiH, sudovi u Travniku i Novom Travniku donijeli odluke, a da nisu ispitali da li takve odluke krše apelantovo ustavno pravo na imovinu, te da je na apelanta stavljen pretjeran teret, u svjetlu činjenice da su odluke stečajne upraviteljice, koje su stavljene van snage, već proizvele pravne posljedice.
Odlukom Ustavnog suda BiH predmet se vraća Kantonalnom sudu u Novom Travniku, koji je dužan po hitnom postupku donijeti novu odluku, u skladu sa Ustavom BiH i s protokolom uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
„Nalaže se Kantonalnom sudu u Novom Travniku da u roku od tri mjeseca od dana dostave ove odluke, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke“, stoji u odluci Ustavnog suda BiH.
Zanimljivo je da se tokom postupka, Ustavnom sudu BiH u svojstvu zainteresovanog lica, putem advokata Melhise Šabić, podnescima od 8. januara i 4. februara 2024. godine, obratilo društvo „Krajina Grupa“ d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje, iako ova firma nije bila učesnik u postupku, ali je zatražila pojašnjenje/tumačenje privremene mjere koju je prije konačne odluke donio Ustavni sud BiH.
Ustavni sud BiH u odluci nije detaljnije obrazlagao ulogu ovih „umješača“ u postupak, a Raport saznaje da je vlasnik kompanije „Krajina Grupa“, Stipe Krajina.
Bivši vlasnik Sudu se obratio dva dana prije Vukojinog izbora
Još interesantnije je da se tokom postupka, Ustavnom sudu BiH, podneskom od 27. maja 2024. obratio N. B., u svojstvu „osnivača“ društva TOM d.d. Gornji Vakuf - Uskoplje – u stečaju, „tražeći zaštitu svojih prava na pravično suđenje i imovinu“, koja su mu, kako tvrdi, povrijeđena osporenim rješenjima.
Ustavni sud BiH je konstatirao da podnosilac podneska nije dostavio dokaz o svom statusu u firmi TOM d.d.
Indikativno je da je prema saznanjima Raporta u ovom slučaju riječ o Niki Budimiru, jednom od nekadašnjih vlasnika i direktora društva TOM d.d. koje je otišlo u stečaj zbog dugovanja u što je on itekako upućen, a ipak se Ustavnom sudu javio u svojstvu „osnivača“ iako je firma u stečaju.
Ni sa Budimirom se Ustavni sud BiH koji u ovom slučaju navodi samo inicijale, nije detaljnije bavio, a i laiku je jasno da on „svoja prava“ traži kroz apelaciju koju je podnio sasvim drugi apelant, pa se postavlja pitanje zbog čega Budimir lično nije podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH ako smatra da su mu prekršena prava.
Uočljivo je da je Budimir odlučio da se obrati Ustavnom sudu BiH samo dva dana prije nego što je Marin Vukoja imenovan za sudiju tog suda i u vrijeme kada je najavljen njegov izbor u Parlamentu FBiH.
Raport saznaje da je Budimir svojevremeno bio i u dobrim odnosima s Marinkom Čavarom, visokim zvaničnikom HDZ-a BiH, dok je on bio predsjednik FBiH.
Prema dostupnim informacijama, Budimir je 2015. godine bio i u delegaciji privrednika koja je boravila u službenoj posjeti Čavari u Sarajevu. Tada je Budimir bio direktor kompanije TOM d.d.
Na zvaničnim stranicama HDZ-a dostupne su i fotografije Budimira s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZBiH.
Ovaj „krug veza“ , a naročito u svjetlu Vukojinog ranijeg angažmana i povezanosti s HDZ-om i njegove sadašnje pozicije s koje je izrazio neslaganje s odlukom Ustavnog suda BiH moraju gledati sa sumnjom i potrebom pomnog praćenja njegovih budućih poteza.
