Maslac, maslinovo ulje ili repicino ulje možete pronaći u svakoj kuhinji. Ali mnoge masti imaju negativan imidž, iako nas održavaju zdravim. Zašto tijelo treba zdrava ulja i koja su prikladna za kuhanje?
Često ih se izbjegava i na lošem su glasu. Ali masti su neophodne za ljudsko tijelo. Oni su važni prehrambeni građevni blokovi koji su hitno potrebni. No, to bi trebale biti zdrave masnoće – količina i pravi omjer također igraju važnu ulogu.
Organizmu su potrebne masti za iskorištavanje vitamina A, D, E i K. One su također potrebne kao dobavljači energije za mišiće i moždane stanice. Također su neophodne za proizvodnju i regulaciju hormona i strukturu staničnih membrana.
Hoće li se ulje klasificirati kao zdravo ovisi, između ostalog, o sastavu masnih kiselina koje sadrži. Nezasićene masne kiseline kao što je maslinovo ulje smatraju se korisnim za zdravlje. Rafinirana ulja koja sadrže zasićene masne kiseline manje su hranjiva, štetna su za nivou holesterola i treba ih uzimati umjereno.
Međutim, transmasti, koje se uglavnom nalaze u industrijski prerađenim proizvodima, smatraju se štetnim za zdravlje i dovode do više masnoća na stomaku.
Ako ih često konzumirate, može povećati nivo holesterola, a time i rizik od arterioskleroze i kardiovaskularnih bolesti.
Česta konzumacija također potiče upalne procese u tijelu. Između ostalog, mogu izazvati hronične upalne reakcije u crijevima i promijeniti mikrobiom. Ako ih često jedete, koriste se za izgradnju novih staničnih membrana, što je problem. Membrane postaju nepokretne i to utječe na izmjenu tvari, prijenos signala i prilagodljivost stanica.
Koristite umjereno:
Zasićene masne kiseline: nalaze se u životinjskim proizvodima kao što su meso, sir, mlijeko, maslac ili mast.
Palmino i kokosovo ulje također sadrže zasićene masne kiseline.
Margarin: Može sadržavati štetne sastojke kao što su umjetne arome, emulgatori, boje, konzervansi, ostaci mineralnih ulja i transmasti.
Transmasti: Štetne masti nalaze se u prženoj hrani poput pomfrita, peciva ili prženog povrća te u industrijski proizvedenim slatkišima (kolačići, krofne, dvopek, kolači, lisnata peciva, muesli pločice i kroasani). Mogu se naći i u grickalicama kao što su čips, kokice, krekeri ili prženi orašasti plodovi, kao i u žitaricama za doručak, pohovanjima, margarinu, u brzoj hrani kao što su hamburgeri, smrznuti proizvodi ili u napicima od kafe zbog umjetnih krema za kafu.
