Vijesti

Zelene Beretke u Dobrovoljačkoj: Borit ćemo se istinom o onome što se dešavalo

U nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu danas su bivši pripadnici "Zelenih beretki" i Armije RBiH obilježili 3. maj, dan kada su se 1992. godine odvijali događaji presudni za odbranu grada i države Bosne i Hercegovine.

Veterani minulog rata i odbrane Sarajeva i Bosne i Hercegovine okupljeni oko udruženja "Zelene beretke" položili su vijenac sa cvijećem kraj spomen-ploče stradalim saborcima kod mosta Drvenija u Sarajevu, u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici.

Vahid Alić, predsjednik Udruženja "Zelene beretke" općine Stari Grad, rekao je da 2. i 3. maj obilježavaju kao najznačajniji datum u odbrani suverene i nezavisne države Bosne i Hercegovine.

(Foto: Raport)

"Drugog maja 1992. godine, Jugoslovenska narodna armija otvoreno je stala na stranu agresora i agresije. Nažalost, iako su mnogi Bosanci i Hercegovci u tom periodu još uvijek vjerovali u bratstvo i jedinstvo, vjerovali da je armija garant sigurnosti i bezbjednosti, ona je pokazala svoje drugo lice", istakao je Alić.

Podsjetio je da je "2. maja u ranim jutarnjim satima, potpomognuta paravojnim formacijama SDS-a, srpskim dobrovoljcima, niškim specijalcima, izvršila je žestok napad na institucije Bosne i Hercegovine".

"Prvo je granatiran grad sa okolnih brda, da bi oklopnim transporterima, tenkovima i ljudstvom krenuli na zgradu Predsjedništva, sa ciljem njenog osvajanja i svrgavanja novoizabrane vlasti", podsjetio je Alić.

Taj 2. maj neće ostati upamćen samo po napadu agresora na ključne institucije i tačke u Sarajevu, nego i po otmici Alije Izetbegovića, tadašnjeg predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Sa delegacijom, s kojom se vraćao sa pregovora iz Lisabona, Izetbegović je zadržan na aerodromu, a potom prebačen u Lukavicu u kasarnu JNA.

"Napadnuta je pošta, zapaljeno je preko 40.000 pretplatničkih brojeva kako bi se prekinula komunikacija sa svijetom. Gađana je televizija, repetitori i sve ono što predstavlja institucije države", istakao je Alić.

Dotakao se ponovnog pokretanja procesa pred Sudom BiH u slučaju "Dobrovoljačka".

"Ponovo otvaraju slučaj Dobrovoljačka. Vidjeli smo najnovija svjedočenja gdje je svjedočio Danilo koji je potvrdio da je gađao elektroprivredu, džamiju i druge objekte. U tim dejstvima poginula su naša dva sugrađanina. Nažalost, naše Tužilaštvo nikada nije pokrenulo proces protiv onih koji su ubili naše građane. Pokušavaju da izjednače nas sa agresorima, to nećemo dozvoliti", poručio je Alić.

(Foto: Raport)

Uputio je kritike i aktuelnom političkom rukovodstvu.

"Umjesto da se nalaze na ovom svetom mjestu gdje je razmijenjen predsjednik i spašena država, njih nema. I dalje mi branimo", rekao je Alić.

Ismir Nokto, generalni sekretar Udruženja "Zelene beretke", rekao je da će doći do istine kada je riječ o "Dobrovoljačkoj".

"Problem je što oni cijelo vrijeme pokušavaju da izjednače nas i agresora. Mi se borimo istinom tako što ćemo dokazivati, objavljivanjem tačnih podataka. Spremni smo da priznamo i da odgovaramo za svoje zločine bilo gdje da su se desili, ukoliko ih ima", kazao je Nokto.

Danas je i delegacija bh. entiteta Republika Srpska obilježila godišnjicu događaja u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici.

Slučaj "Dobrovoljačka"

Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, koji je zarobljen od JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu. U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, prema podacima Tužilaštva BiH, stradalo je sedam, a ranjeno 14 osoba.

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest osoba.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka".

Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić.

O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila ”legitimna vojna meta“.

Državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine 27. aprila 2022. godine podiglo je optužnicu protiv deset osoba zbog sumnje da su počinili ratne zločine nad pripadnicima Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu početkom maja 1992. godine.