demografska kataklizma

Znamo li koliko nas uopće ima?

Već godinama prirodni priraštaj u BiH bilježi se minusima.

Prema Agenciji za statistiku BiH, u našoj zemlji su tokom prvih devet mjeseci ove godine rođene 18.344 bebe, što u odnosu na isti period 2022. godine pokazuje pad broja za 0,80 posto. Umrlo je 25.807 osoba, što u odnosu na isti period 2022. pokazuje pad broja umrlih za 15,90 posto.

Ista agencija daje podatak da je 1991. godine BiH imala 4.377.033 stanovnika, dok je 2013. taj broj pao za gotovo milion - na 3.531.159.

Već godinama prirodni priraštaj u BiH bilježi se minusima. Ne samo mladi, odlaze i stariji iz BiH. Posljednji popis stanovništva desio se 2013. godine, poslije deset godina trebao je uslijediti najnoviji, no, on se nije desio.

Koliko nas, zapravo, ima te kako se možemo prebrojati, za Raport objašnjava doc. dr. Amer Osmić sa Odsjeka za sociologiju FPN:

Popisa nema

"Vrlo teško možemo dati prognozu. Prošlo je 10 godina od posljednjeg popisa stanovništva BiH, ove smo trebali imati popis, ali ga nema. Prema procjenama, značajno nas je manje. Većina istraživanja kaže da nas je oko tri miliona, ali ni to se ne može sa sigurnošću utvrditi".

Na pitanje na osnovu čega se donose procjene, odgovara:

"Procjene su jednostavne. Imali smo kovid, koji je jako pogodio BiH, imali smo veću smrtnost od ostalih zemalja. Od 2013. godine bez prestanka ostajemo bez aktivnog stanovništva, u prosjeku 18 - 40 godina, koje napušta BiH. Na osnovu navedenog tvrdimo da je BiH napustilo 300.000 - 500.000 hiljada stanovnika".

Instutut za društvena ispitivanja FPN, s profesorom Osmićem na čelu, donio je Strategiju prema mladima. Njom su definirane mjere koje bi poboljšale položaj mladih - 77 mjera i četiri strateška cilja. Ali…

"Bez jasne državne politike mi ćemo teško utjecati na smanjenje problema. To se i ne može lako riješiti, to su decenijski procesi", napominje naš sagovornik.

Na pitanje da li je Uzbuna proglašena i u demografskoj slici BiH, Osmić odgovara:

Amer Osmić

"Davno smo prošli tu epizodu" te dodaje da "imamo akte, zakonski smo definirali, ali kad dođe do implementacije - zakazujemo. Odredimo pravac, ali nemamo motivacije".

Demografska kataklizma

Ističe da smo danas društvo s prosječnom starosti od 44 godine, prije deset godina bila je 39 te da smo doživjeli demografsku kataklizmu.

Upozoravao je Osmić i na etnokarakter posljednjeg popisa.

"Ključna stvar je što je popis krenuo na dimenziju potpuno druge paradigme - ko pripada kojem narodu i ko koji jezik govori… Mi koji se bavimo ovim poslom nismo dobili pokazatelje koji nam trebaju, recimo gdje živi najmlađa populacija i sl", objašnjava sagovornik Raporta.

Istakao je i problem koji predstavlja obrazovni sistem te ukazao na činjenicu da se škole zatvaraju.

"Naročito seoske. Malo se istražuju unutrašnje migracije. Većina želi da studira u gradu, nema želje da mladi ostanu i bave se poljoprivredom. Ne educira se stanovništvo niti motiviraju mladi da ostanu na selu, nema startupa koji bi pokrenuo privredu".

Šta se promijenilo u 20 godina?

"Pristup informacijama, koje se ne konzumiraju kao prije, društveni sadržaj je trend, a ključni faktor je da nema djece. Naprimjer, na UNSA je 2002. bilo 45.000 studenata, 2023. - 23.000. Gotovo pola manje. U posljednjih pet godina 4.500 hiljada studenata je izgubljeno. Ipak, samo trećina mladih misli da će im obrazovanje koristiti pri zapošljavanju", govori nam Osmić.

Strateška platforma za izradu Strategije demografskog razvoja i obnove Federacije BiH od četvrtka, 21. decembra, otvorena je za javne konsultacije.
Platforma je izrađena prema metodologiji propisanoj važećim propisima, te je usklađena sa Strategijom razvoja Federacije BiH za period 2021 - 2027. godina.

Šta bi Strategija trebala donijeti?

"Trebala bi definirati određene mjere. Nisam je još pogledao, ali očekujem mjere orijentisane boljem položaju", zaključuje za Raport Amer Osmić.