Vijesti

485. godišnjica rada i postojanja Gazi Husrev-begove biblioteke: Čuvar vrijedne građe

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, koja se klasificira kao historijska, odnosno biblioteka specijalnih zbirki, obilježava 485 godina postojanja. Tim povodom, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci organizovana je svečanost u povodu 485. godišnjice rada i postojanja ove naučno-kulturne institucije, javlja Anadolu Agency (AA).

Zvanično je otvoren “Muzej knjige”, posebna muzejska postavka u sklopu koje su izloženi najkarakterističniji primjerci knjige koju biblioteka čuva, ali i kompletan proces nastanka čuvanja, upotrebe i valoriziranja knjige na ovim prostorima.

Postavka “Muzeja knjige” je podijeljena na trinaest tematskih cjelina putem kojih su prikazani gotovo svi segmenti bibliotečke građe, te izdvojeni raritetni muzejski eksponati, koji zajedno predstavljaju zaokruženu cjelinu onog što ovu instituciju čini prepoznatljivom u ovom dijelu Evrope.

Dakle, u fokusu nove muzejske postavke je pisana riječ predstavljena u formi rukopisa, dokumenata, periodičnih i monografskih publikacija, te raritetnih muzejskih predmeta koji zajedno svjedoče višestoljetnu privrženost ovdašnjih stanovnika knjizi i pisanoj riječi.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović podsjetio je da je Gazi Husrev-begova biblioteka obilježava 485 godina postojanja.

“Važne ustanove i za Islamsku zajednicu, koja je njen osnivač, ali i za ovaj grad i državu Bosnu i Hercegovinu. Ova ustanova u sebi čuva ono što su naši ljudi i sa ovih prostora ali i diljem svijeta, svoje misli, ono što su osjećali u razumu i srcu, prenosili na hartiju i sada je to pohranjeno u ovoj biblioteci. U njoj se nalaze vrlo važni rukopisi, eksponati stari i preko 1.000 godina. To sve govori koliko je ova biblioteka važna se samo za BiH nego za cijeli ovaj prostor, možemo kazati Zapadnog Balkana ali i šire”, poručio je Kavazović.

Svečanost u povodu 485. godišnjice rada Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu (Samır Jordamovıc – Anadolu Agency)

Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, rekao je da su povodom ove važne godišnjice uposlenici biblioteke pripremili muzejsku postavku koju su nazvali “Muzej knjige”.

“Ovom postavkom smo željeli našoj javnosti prikazati bh. čovjeka prema knjizi, njenom nastajanju, čuvanju, umnožavanju i korištenju na prostoru Bosne i Hercegovine od polovine 15. stoljeća do danas. ‘Muzej knjige’ se sastoji od nekoliko segmenata. Prvo smo istakli najstariju knjigu koju biblioteka čuva, a riječ je o vjerovatno i najstarijoj knjizi u BiH koja je prepisana 1106. godine. Riječ je o enciklopedijskom djelu poznatog filozofa Muhammeda al-Ghazalija ‘Iḥyā ′ ‘Ulūm al-Dīn’. Nakon toga smo predstavili sve ono što je bitno za knjigu na ovim prostorima”, pojasnio je Lavić.

Kako je kazao, u “Muzeju knjige” su predstavili prve štampane knjige na području Bosne i Hercegovine, medrese i srednje škole u kojim je ta knjiga korištena, biblioteke, najvažnije javne i školske biblioteke gdje je knjiga čuvana i prepisivana.

“Poseban segment smo posvetili čuvanju knjige u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Zatim, mjerenju vremena, te razvoju Islamske zajednice od njenog uspostavljanja 1892. do danas. Smatramo da je ova muzejska postavka poželjno mjesto”, pojasnio je Lavić.

Održano je i predavanje akademika Abdulaha Sidrana pod nazivom “Mi imamo dvije domovine: Bosnu i knjigu”.

“Čast mi je da su se sjetili mene. Imao sam neke sentimentalne asocijacije na neki moj studentski ulazak u Gazi Husrev-begovu biblioteku. Ima mnogo ljudi u Sarajevu, zapravo niko nije mogao proći kroz neku svoju vrstu edukacije, a da nije na neki način kontaktirao i bio u vezi s ovom bibliotekom. Izložba je pregled najmarkatnijih dokumenata o događajima, licima i eksponatima”, rekao je Sidran.

Plaketa za doprinos u radu Gazi Husrev-begove biblioteke ove godine je dodijeljena Bilalu Hasanoviću, a zaslužnim pojednincima i organizacijama koje su pružile podršku biblioteci u 2021. godini dodijeljene su zahvalnice.

Gazi Husrev-begova biblioteka u Bosni i Hercegovini i svijetu poznata je po vrijednoj bibliotečkoj i nebibliotečkoj građi značajnoj, ne samo za historiju zemlje i regiona, nego i šire.

Sa obilježavanja godišnjice (Foto: AA)

Biblioteka je od 8. januara 1537. godine, kada je osnovana drugom vakufnamom (zakladnim dokumentom) namjesnika Bosne Gazi Husrev-bega, nekoliko puta izmještana. Svojoj kući, odnosno u kompleks Gazi Husrev-begovih vakufa vratila se 2014. godine, a nova zgrada poklon je naroda i Vlade države Katar.

Gazi Husrev-beg je u svom kompleksu prvom vakufnamom osnovao džamiju, hanikah, a kasnije i medresu i druge objekte i vjersko-prosvjetne institucije. Ipak, da bi zaokružio sistem vjersko-obrazovnih i odgojnih institucija, odlučio je osnovati biblioteku, te u vakufnami naznačio da višak sredstava od gradnje izdvoji za nabavku vrijednih i probranih knjiga koje će služiti učenicima i prepisivanju onima koji se budu služili naukom. Štaviše, sam Gazi Husrev-beg učestvovao je u nabavci određenih knjiga, a bilješka o tome navedena je u nekoliko rukopisa.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare