Naslovi su bili jezivi: "Radikalna retorika u Bosni oživljava strah od novog sukoba"; "Bosni prijeti raspad" pa čak i "Da li je Bosna na rubu novog rata?"
Sve je to uveliko potaknuto ponašanjem jednog čovjeka: višeg bosanskohercegovačkog političara srpske nacionalnosti. Milorad Dodik je član tročlanog Predsjedništva zemlje. No, čini se da posljednjih sedmica čini sve što je u njegovoj moći da potkopa sve što predstavlja cjelovitost Bosne, upozorava ugledni BBC.
A to nije baš teško u zemlji koja ostaje duboko oštećena - i često nefunkcionalna.
Nakon rata u Bosni 1990-ih i Daytonskog sporazuma uz posredovanje SAD-a, podijeljena je na dvije poluautonomne regije, Republiku Srpsku i Bošnjačko-hrvatsku Federaciju.
Dodik je prijetio povlačenjem srpskog teritorija iz državnih institucija kao što su porezna uprava, agencija za lijekove i - najvažnije - oružane snage.
To baš i ne bi predstavljalo secesiju, ali navodno oživljavanje srpske vojske zastrašujuća je perspektiva za mnoge ljude u Bosni. I ionako slabašna nacionalna vlada doživjela bi daljnje smanjenje svog autoriteta.
Međunarodni visoki predstavnik u Bosni Christian Schmidt rekao je UN-u da planovi Milorada Dodika predstavljaju "egzistencijalnu prijetnju" zemlji.
"Izgledi za daljnju podjelu i sukob vrlo su stvarni", upozorava gospodin Schmidt.
Malo je vjerojatno da će njegovi stavovi smetati čelniku etničkih Srba, koji je u više navrata izjavio da više ne priznaje ovlasti visokog predstavnika.
Zapravo, Dodikova kampanja započela je kada je prethodnik Christiana Schmidta, Valentin Inzko, iskoristio svoje posebne ovlasti da nametne zakon o negiranju genocida.
Za iskusne posmatrače bosanskohercegovačkih poslova, dramu je lako posmatrati samo kao posljednju epizodu u desetljeću dugoj seriji prijetnji gospodina Dodika, koje uvijek prati neka vrsta pada.
Ali za ljude koji žive u Bosni - posebno za one koji su proživjeli sukob iz 1990-ih u kojem je poginulo 100.000 ljudi - medijski naslovi i nacionalistička retorika izazivaju mučnu reakciju.
"Većina ljudi je bolesno zabrinuta i razmišlja da zauvijek napusti ovu zemlju", kaže Svetlana Cenić, poznata sarajevska ekonomistica i komentatorica.
“Većina ljudi govori: 'Nećete me vidjeti da ću obući uniformu, da se borim i patim za nekog drugog.' Oni ne žele žrtvovati svoju djecu, nikad više."
Za Milorada Dodika, Svetlana Cenić ima samo prezir. I sama bivša dužnosnica Republike Srpske, ona ga doživljava kao kukavicu kojoj je glavni cilj vlast.
Penzionisana profesorica sociologije Azra Zornić više je zabrinuta za međunarodni odaziv. Radila je za agenciju UN-a za izbjeglice 1990-ih i strastveno se protivi etničkim podjelama, boreći se i pobjeđujući u predmetu na Europskom sudu za ljudska prava da se ljudi identificiraju kao "Bosanci", a ne kao jedna od tri glavne etničke skupine u zemlji.
"Građani su zbunjeni djelovanjem međunarodne zajednice koja podržava i nagrađuje rušitelje zemlje", kaže ona.
"Užasavaju se izvješća o ratu i raspadu zemlje. I zabrinuti su zbog ustupaka Vijeća sigurnosti UN-a ruskoj ucjeni."
Njena bojazan u vezi s Rusijom proizlazi iz trenutne debate u Vijeću sigurnosti oko obnavljanja mandata bosanskohercegovačkih međunarodnih mirovnih snaga pod nazivom EUFOR od 600 vojnika pod vodstvom EU.
Moskva je naznačila da će upotrijebiti svoj veto, osim ako se ne uklone reference na međunarodnog visokog predstavnika iz relevantne rezolucije.
Toby Vogel, iz think-tanka Vijeća za politiku demokratizacije, dijeli zabrinutost gospođe Zornić.
Ne vjeruje da je moguće razbijanje Bosne ili ozbiljan sukob, ali upozorava da bi kompromisi u Vijeću sigurnosti UN mogli imati štetne dugoročne posljedice.
"Ako VIjeće sigurnosti UN izostavi spominjanje visokog predstavnika, to bi omogućilo bosanskim Srbima da proglase pobjedu", kaže Vogel.
"Oni bi se riješili posljednje linije odbrane protiv svojih secesionističkih ambicija. Jesu li istinski secesionisti ili samo glume, nije toliko važno."
Za njega bi uloga Christiana Schmidta bila kritično oslabljena, šaljući signal da SAD, UK i Francuska više ne podržavaju visokog predstavnika ili njegove ovlasti.
Trgovanje konjima u UN-u zvuči puno manje dramatično od novinskih naslova o ratu i raspadu.
No, posljedice ovosedmične debate u New Yorku mogu imati dalekosežne posljedice po budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana.
