Brojni pritisci struke i javnosti rezultirali su da Vlada Kantona Sarajevo, formira naučni tim za koronavirus, sastavljen od eksperata koji su se faktički sami nudili i stavili na raspolaganje vlastima.
Tako su u Naučno tijelu izabrani prof. dr Mirsada Hukić, prof. dr Nihad Fejzić, prof. dr Damir Marjanović, prof. dr Fadila Serdarević, prof. dr Sajma Dautović i dr. sci. Rijad Konjhodžić.
Kako izbjeći širanje panike
Oni su analizirali situaciju i predložili Vladi KS 10 prijedloga i zahtjeva.Odgovor, bar do sada, nitu dobili. Raport je došao u posjed dokumenta koji su poslali Vladi KS. Ovo su njihovi prijedlozi:
1. Naučni savjet će pratiti i sistematizirati naučne objave u vezi sa istraživanjima SARS-COV-2 i dostavljati ista svim zaintersovanim stranama u BiH, i to sa ciljem odbacivanja panike, improvizacija i zabluda u vezi sa samom epidemijom i aktivnostima koje se sprovode u njenom suzbijanju. Predlažemo i formalne kontakte Naučnoga savjeta sa predstavnicima medija u vidu kratkih sedmičnih informacija, naučno popularnoga karaktera, kojima bi se šira javnost informirala o stvarnim znanstvenim studijama i rezultatima, čime bi se izbjeglo širenje panike, lažnih vijesti i svega onoga što u biti otežava pravovremeno i tačno informiranje stanovnika Kantona Sarajevo o COVID-19 pandemiji! Predlažemo da naučni savjet postane „scientific hub“ za podršku donošenju odluka.
2. Epidemiološki nadzor: Postojeći sistem hitno treba pojednostaviti i učiniti funkcionalnim, transparetnim, lako razumljivim i provodivim. U tom smislu, predlažemo korištenje expertnog sistema za praćenje, prevenciju i koordinaciju sprečavanja širenja COVID-19 (Epidemiološki lokacijsko-obavještajni sistem) razvijen od strane ekspertnog tima ANUBIH. Sistem je namijenjen prvenstveno ekspertima i profesionalcima iz oblasti zdravstva i služi za praćenje epidemije, biostatističku analizu, prijedlog mjera za kontrolu širenja zaraze i njihovu evaluaciju, te izvještavanje u cilju donošenja boljih odluka. On bi se koristio za ocjenu postojećeg sistema epidemiološkog nadzora, te davanje preporuka za njegovo poboljšanje. Ključno je u predstojećem periodu redovno evaluirati epidemiološki nadzor (pasivni-rutinski nadzor, laboratorijski nadzor, hospitalni nadzor i nadzor kroz domove zdravlja, praćenje kontakata).
3. Ciljani broj testova za populaciju Kantona Sarajevo trebao bi biti 20.000+ u naredne tri sedmice... U ovoj fazi epidemije (rastuća incidenca) neophodno je nastaviti testirati sve individue koje ispunjavaju kriterije definicije slučaja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Međutim, predlažemo da se odmah uvede i redovan skrining zdravstvenih profesionalaca i osoblja u zdravstvenom sistemu, kao i individua koje su potencijalno izložene infekciji zbog svojih radnih aktivnosti.
4. Nadalje, neopodno je započeti i znanstvena istraživanja (ekološka, animalna i humana). Za primjer, istraživanja koja bi obuhvatila ljude koji ne spadaju u skupinu onih jasno povezanih sa nekim od postojećih žarišta, a u cilju ustanovljavanja prisustva i transmisije SARS-COV-2 virusa u populaciji ili njenim dijelovima koja nije bilo moguće detektovati postojećim sistemom. U tom smislu predlažemo da se hitno obezbjede fondovi za genetička i serološka testiranja kojima bi se u relativno kratkom roku mogao napraviti skrining populacije – nacionalne studije sa ciljem procjene trenutno stečenog „populacijskog imuniteta“, sentinel skupina itd.
Organizacija dijagnostičkog testiranja
5. Organizaciju dijagnostičkog testiranja predlažemo po sljedećem:
• urgentno testiranje (organizirano 24/7) svih individua po definiciji slučaja za COVID-19 SZO i svih pacijenata koji zahtjevaju hitne i druge bolničke tretmane, a koji mogu biti rizični kao potencijalni izvori zaraze za osoblje i druge pacijente u bolničkim kompleksima.
• epidemiološko testiranje (organizirano u redovnim radnim terminima) s ciljem skrininga detektovanih žarišta i pojedinaca direktno i indirektno povezanih sa istim
(asimptomatski i presimptomatski slučajevi) sa ciljem sprečavanja izloženosti zdravih individua i umanjenja širenja zaraze.
• naučno - istraživačko testiranje (ljudi, životinje, prostori, hrana) sa ciljem utvrđivanja karakteristika uzročnika i predlaganja efikasnijih mjera i dalje prevencije, kao i efikasnosti dijagnostičkih testova koji se pojavljuju na globalnom tržištu, a zbog urgentnosti u primjeni ne prolaze naučnu validaciju.
6. U KS predlažemo sljedeći laboratorijski sistem:
• urgentna testiranja realizirati isključivo preko KCUSa i Opće bolnice Abdulah Nakaš;
• epidemiološka testiranja realizirati preko zvaničnih laboratorija KCUSa, Opće Bolnice i Veterinarskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji su u potpunosti kapacitirani za provođenje SZO preporučene metode.
• naučno istraživačka testiranja hitno podržati preko naučnih fondova za sve zainteresirane naučne ustanove u KS. Neophodno je raditi na što je moguće bržem dobijanja potpune sekvence virusa izoliranog iz pacijenata na području cijele BiH, u svrhu utvrdjivanja mogućeg postojanja različitih sojeva, kao i porijekla agenta na teritoriji BiH.
7. Predlažemo da sistem prikupljanja svih epidemioloških podataka, uključujući dijagnostičke rezultate, interpretacije rezultata testiranja i dalje akcije sa pozitivnim slučajevima bude uspostavljen na bazi iskustava i praksi iz R Hrvatske, Austrije i Njemačke... Rezultati testiranja (za uzorke dostavljene ujutro u laboratorij) trebaju biti raspoloživi ljekaru koji je inicirao testiranje i epidemiologu koji prati slučaj ili grupu u roku od najkasnije 24 sata. Dalji postupak za pozitivne rezultate preuzima nadležni epidemiolog. Glede znanstvenih populacijskih istraživanja sistem prikupljana nasumično odabranih dobrovoljnih davatelja bi osmislio voditelj projekta u suradnji sa znanstvenom institucijom koja bi realizirala projekat. Sve upitnike hitno doraditi u skladu sa medjunarodnim standardima. Apelujemo: zaštitite, opremite i dijagnosticirajte zdravstveno osoblje na vrijeme, ako se zaraze, svi ostali su u opasnosti.
Kako pravovremeno postaviti dijagnozu
8. u cilju pravovremenog postavljanja dijagnoze COVID - 19 infekcije, procjene stanja oboljelih i spašavanja ljudskog života ( kasna hospitalizacija je uzrok povećane smrtnosti), neophodno:
- provoditi intenzivan klinički nadzor na Prvoj liniji, uz provjeru određenih parametara, čije odstupanje će pomoći u odluci za hospitalizaciju i pravovremeno uključivanjke adekvatne terapije.
- Zato je važno odvojiti febrilne volesnike, klasificirati po danima, one koji su već 4-56- dana visoko febrilni (≥38) uputiti infektologu, radi provjere parametara iz krvi i RTG pluća.
- ostalim dati zadatak za mjerenje temperature (ujutro/uvečer) toko 4 dana, peti dan da se jave na kontrolu ukoliko se održava povišena temperatura uz pojavu drugih simptoma.
9. Smatramo da je u ovome periodu neophodno u suradnji sa postojećim javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama obezbijediti kontinuitet sprovođenja rutinskih biohemijskih i molekularno genetičkih testova koji su usljed vanrednoga stanja opravdano značajno smanjene u obimu u laboratorijama KCUSa, Opće Bolnice i Domova zdravlja. Nadalje, moramo biti svjesni nedostatnog broja epidemiologa zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, te predlažemo hitnu jasnu procjenu stanja, obuku tehničara za uzimanje uzoraka i anketiranje i pohranjivanje podataka u raspoloživi informacioni sistem. Ljekari penzioneri (i psiholozi, psihijatri, veterinari i ostale struke) mogu se dobrovoljno aktivirali, te pružati telefonske usluge, čime će se rasteretiti zdravstveni sistem.
10. Ukoliko želimo održati sistem mora se obezbjediti nesmetan dotok potrebnih reagencija, potrošnoga materijala i zaštitne opreme. Dosad je akcenat nabavke bio na reagencijama za testiranje, manje na reagencijama za izolaciju RNK, a potpuno je izostala nabavka plastike i drugog potrošnog materijala. Sugeriramo pravljenje procjene stanja, potrošnje i potreba laboratorija za održavanje kontinuiranog procesa testiranja. Neophodno je osigurati kompatibilnost nabavljenih reagencija i potrošnog materijala sa postojećim instrumentima i praksama. Zbog toga smatramo da bi ekspertno tijelo trebalo davati mišljenje o narudžbama i kompatibilnosti potrošnih materijala sa postojećom opremom.
