Ekonomija

Početak raspleta kakav svijet nije vidio 13 godina: “Slijedi nam pucanje superbalona!”

Iako tržišta već duže vrijeme iščekuju zaoštravanje monetarne politike u SAD-u, sve su iznenadile najnovije poruke Federalnih rezervi da će već u martu početi s nizom povećanja kamatnih stopa te prestati s politikom iz doba pandemije koja je poticala zapošljavanje, rast, dobitke na berzi, ali i inflaciju. U decembru je dosegnula sedam posto, najvišu razinu u gotovo 40 godina. Prema riječima Jeromea Powella, predsjednika Feda, inflacija je postala "malo gora" od posljednjeg sastanka u decembru te da će podizanje referentne stope Feda, koja je na nuli od marta 2020., pomoći da se spriječi ukorjenjivanje visokih cijena, piše Jutarnji.

Pet do šest povećanja

Nastojeći smiriti strahove da bi više kamatne stope mogle naštetiti ekonomiji, prvi čovjek Feda ujedno je rekao da centralna banka može upravljati procesom na način koji produžuje rast i održava nisku nezaposlenost. "Mislim da ima dosta prostora za podizanje kamatnih stopa bez prijetnje tržištu rada", rekao je. Premda se u priopćenju Feda ne navodi kada će tačno početi povećavati kamate, analitičari smatraju da će to biti u martu, kada bi centralna banka mogla okončati i program kupnje obveznica, a potom početi i smanjivati svoje bilance.

Bit će to prvo povećanje cijene novca od decembra 2018. godine, ali ranije i bržim tempom nego što su ekonomisti i ulagači očekivali. Prošli mjesec dužnosnici Feda predvidjeli su da će povećati stope tri puta u 2022., dok su tržišta računala na četiri povećanja, u martu za 0,25 postotnih bodova, a potom u još dva ili tri navrata do kraja godine, kada bi kamate mogle dosegnuti jedan posto.

Američki ekonomisti Deutsche Banka sada očekuju da će Fed ove godine povisiti stope pet puta, jedan više od njihova prethodnog osnovnog slučaja.

Strateg banke Jim Reid objašnjava da je najveća novost u naglasku da se ovaj ciklus razlikuje od posljednjeg kruga pooštravanja u tome što je inflacija znatno iznad cilja, dok je tržište rada historijski 'zategnuto', a projekcije rasta ostaju iznad dugoročnog potencijala. Stoga u martu i svaki sljedeći sastanak Fed, smatra, može povećati kamatne stope za 0,50 baznih poena.

Luigi Speranza, glavni ekonomist u BNP Paribas Markets, očekuje da će Fed ove godine povećati kamatne stope šest puta. Prognozira se da će na kraju 2023. godine biti od 2,25 do 2,50 posto, što je 25 baznih poena više nego što su prije predviđali. Iako je njihov osnovni scenarij za šest ovogodišnjih povećanja izazov američkim dionicama, smatraju da to samo po sebi nije dovoljno da se tržište izbaci iz kolosijeka, ako rast zarada kompanija ostane snažan.

"Superbalon"

Sve do priopćenja sa sjednice Feda, u kojem piše da će uskoro trebati povećati ključne kamatne stope, berzovni indeksi bili su u pozitivnom području, no potom su pali, najprije na Wall Streetu, a potom na azijskim i europskim berzama.

Analitičari se mahom slažu u tome da je 'korekcija' počela već krajem prošle godine, no pitanje je koliko će biti snažna, hoće li to biti podnošljivih i uobičajenih razmjera ili je posrijedi početak raspleta kakve je svijet vidio krajem 20-ih godina prošlog vijeka ili s financijskom krizom 2008. godine.

Poznati ulagač Jeremy Grantham, s istančanim osjećajem za velike preokrete, ovih je dana privukao pozornost tržišta najavom pucanja "superbalona" američkih dionica s 50-postotnim padom, a otišao je i korak dalje. Za Bloomberg je iznio još alarmantniju poruku, da je prošlo 25-godišnje razdoblje "zlatokose" te da se svijet treba pripremiti za inflaciju, sporiji rast i nedostatak radne snage.