Godine 2015. profesori na Virginijinom koledžu Sweet Briar suočili su se s neobičnim problemom. Preko fakulteta su kupili domove u kampusu. Međutim, zemljište ispod njih i dalje je bilo u vlasništvu njihovog poslodavca. A sada se fakultet zatvarao i vjerovatno prodavao kampus nekome ko bi to zemljište mogao koristiti za nešto drugo.
Srećom, Sweet Briar su u posljednji trenutak spasili njegovi bivši studenti. No financijska konjica ne priskoči uvijek u pomoć na vrijeme, pa je nevolja profesora ipak živopisan primjer mudre poslovne poslovice: "Nikad ne gradi svoju kuću na tuđoj zemlji."
Facebook je godinama podučavao tu lekciju tvrtkama koje su izgradile svoje strategije oko platforme. A sada se i sam Facebook školuje, zbog čega ovo spominjem, piše Megan McArdle, kolumnista The Wahington Posta.
Meta, Facebookova matična tvrtka, upravo je imala uistinu užasan izvještaj o zaradi. Platforma je izgubila otprilike pola miliona korisnika u četvrtom tromjesečju 2021. godine, što je prvi put u historiji da je korisnička baza tvrtke opala. Kao i u svakom poslu koji ovisi o učincima mreže, postoji stvarni rizik da će se smanjenje ubrzati, jer svaki korisnik koji odlazi čini mrežu manje vrijednom za one koji ostaju.
Ali Facebookov problem na strani prihoda je, ako ništa drugo, veći. Tokom proteklog desetljeća, Facebook je imao ogromnu konkurentsku prednost na tržištu oglasa, zbog svog ogromnog dosega — gotovo 2 milijarde korisnika dnevno! — i njegovu sposobnost da precizno cilja oglašavanje na te korisnike. Nažalost, nedavne promjene Appleovog IOS-a znatno su otežale tvrtkama poput Facebooka praćenje aktivnosti svojih mobilnih korisnika.
Facebook i tvrtkini analitičari već neko vrijeme znaju da će do toga doći. Ali u srijedu je Facebook kvantificirao štetu: očekivanih 10 milijardi dolara u 2022.
To je puno novca, čak i za Facebook - 8,5 posto njegovih prihoda u 2021. i u potpunosti četvrtina prošlogodišnje dobiti. Nije iznenađujuće da su dionice Mete pale kako su te informacije izašle u javnost. Dionice tvrtke izgubile su četvrtinu svoje vrijednosti od srijede.
Ono što Facebook doživljava je osjećaj koji smo u medijima dobro poznavali tokom uspona platforme. Ti korisnici? Provodili su vrijeme čitajući o bebi svog prijatelja umjesto da čitaju vijesti koje su napisali profesionalci. A oni digitalni oglasi koje je Facebook prodavao? Gutali su tržišni udio koji je nekada pripadao našim novinskim kućama. Bez oglasa, mnoga izdanja su otišla u nagli pad, piše TWP.
Bez ljutnje, naravno; sve je pošteno u ljubavi i slobodnom tržišnom natjecanju. Međutim, mediji su razumljivo željeli doći do dijela tog slatkog, slatkog prometa. Krenuli smo da napravimo Facebook stranice kako bismo privukli čitatelje, a kada je Facebook počeo ograničavati doseg besplatnih stranica, nadopunili smo svoj promet kupnjom oglasa. Optimizirali smo svoj sadržaj za dijeljenje i maijenjali smo naše naslove kako bismo ih učinili kompulzivno klikabilnim. Kada je Facebook postao mobilan, mobilizirali smo se, a kada nas je tvrtka obavijestila da je streaming sadržaja budućnost, propisno smo se okrenuli na video.
Činilo se da su se oko mamca za klikove izgradile čitave mreže što je Facebook i želio… a onda je sve umrlo kada je Facebook, potaknuvši svu ovu aktivnost, naglo promijenio algoritme da bi favorizirao nešto drugo. Biznisi koji su preživjeli uglavnom su bili oni koji su uglavnom odustali od pokušaja smirivanja ovog ljubomornog boga i umjesto toga su se okrenule alternativnim poslovnim modelima, kao što je prodaja pretplata relativno odabranoj nekolicini.
Kroz sve pritužbe novinara i drugih poduzetnika, Facebook je te promjene blago obrazložio da radi ono što je najbolje za korisnike. Ali pitam se kako to zvuči dole u sjedištu Meta-e sada kada je Apple u biti učinio istu stvar Facebooku?, piše McArdle.
Godine 2012. Mark Zuckerberg odlučio je sve uložiti u strategiju prije svega usmjerenu na mobilne uređaje. To je isprva bilo ometajuće, ali s vremenom će ga se smatrati vizionarskim prorokom koji vodi svoje društvo u obećanu zemlju.
Problem je što ta zemlja nije bila u njegovom vlasništvu. Zuckerberg je svoju tvrtku preusmjerio s otvorene platforme web pretraživača na zatvoreni sistem gdje je Apple postavljao uvjete. Dugo je to bio vrlo dobar posao za Facebook - ali kada je Apple odlučio promijeniti ugovor, Facebook nije imao puno mjesta za manevrisanje.
U tome postoji pouka, čak i ako ne planirate pokrenuti medijsku stranicu ili platformu društvenih medija. Naši žestoki argumenti o tome koga bi trebalo izbaciti sa Spotifyja ili Twittera, u osnovi su o istom problemu: Toliki dio našeg javnog života odvija se na nekolicini tehnoloških platformi, gdje je ono što vidimo i koga dosežemo određeno politikama koje postavljaju neki bezlični programeri u Silicijskoj dolini. Svi smo mi samo podstanari digitalnog dvorca - čak, ispostavilo se, i neki od lordova.
