Njemačka Savezna agencija za mreže (Bundesnetzagentur) u ponedjeljak je preuzela upravljanje nad Gazprom Germanijom i praktički će ubuduće djelovati kao vlasnik te kompanije koja je do sada pripadala ruskom energetskom divu Gazpromu. To je naložio njemački ministar ekonomije i zaštite klime Robert Habeck, a potez je ocijenjen kao radikalna mjera s ciljem osiguranja osiguravanja dostave plina u Njemačkoj, piše Deutsche Welle.
Iako nije u pitanju potpuna nacionalizacija, odnosno zapljena ruske imovine - jer će Agencija za mreže upravljati kompanijom na ograničeno vrijeme, barem do konca septembra - u Kremlju sigurno nisu zadovoljni tim potezom.
„Svjesni smo odgovornosti za pouzdanu opskrbu plinom koja dolazi s ovim pothvatom. Naš cilj je da se Gazprom Germania vodi u interesu Njemačke i Evrope“, rekao je predsjednik Agencije Klaus Müller za javni servis ARD.
Inače, ta agencija sa sjedištem u Bonnu bavi se reguliranjem tržišta i zaštitom konkurencije kada su u pitanju na primjer ključne mreže električne energije, plina, telekomunikacija, pošte i željeznica.
Šta sve poduzima Njemačka?
Gazprom je do sada podmirivao oko 40 posto njemačkih potreba za plinom i preko svoje kompanije kćeri s više od 1.500 zaposlenih bio daleko najveći isporučitelj tog energenta.
U kompliciranoj poslovnoj konstrukciji, Gazprom Germania preko kompanija u svom vlasništvu kontroliše i skladišta plina u Njemačkoj i Austriji s kapacitetom od šest milijardi kubičnih metara. Najveće je skladište u Rehdenu, u Donjoj Saskoj, na dubini od dva kilometra i površine od oko 910 nogometnih igrališta, piše Deutsche Welle.
Gazprom Germania preko jedne druge svoje kompanije trguje plinom s njemačkim lokalnim samoupravama, a preko treće transportira plin. Također, ova kompanija ima ugovore o uvozu sa sestrinskom kompanijom Gazprom Export. Sve to će sada biti u rukama njemačke državne agencije.
U jeku rata u Ukrajini i oštrih sankcija protiv Rusije, Njemačka je dobro pazila da ne ugrozi opskrbu plinom. Premda je trenutno stanje „redovito" i plina nigdje ne manjka, velika je bojazan da bi se do iduće zime stanje moglo pogoršati.
Prema nedavnoj anketi, petina Nijemaca počela je štedjeti energente ili sad manje vozi automobile. Posljedice rata u Ukrajini dovele su do inflacije od 7,3 posto u martu, što je najviše još od Prvog zaljevskog rata 1981. godine kada je skok cijena energenata potaknuo val poskupljenja.
Sada će Savezna agencija za mreže prije svega imati zadatak popuniti plinska skladišta, u skladu s novim njemačkim zakonom. Taj zakon, kojim se prvi put definiraju strateške rezerve plina, nalaže da na početku oktobra svako skladište bude popunjeno najmanje 80 posto, početkom decembra 90 posto, a na koncu zime, odnosno početkom februara barem 40 posto.
Mutne konstrukcije Moskve
Ministar ekonomije Habeck je odluku o preuzimanju Gazprom Germanije obrazložio priopćenjem Gazproma od petka (1.4.) u kojem se iznenađujuće navodi da se koncern povlači iz vlasništva svoje kompanije kćeri u Njemačkoj. Ostalo je nejasno ko bi ubuduće upravljao tom firmom, a kod kritične infrastrukture država mora izdati posebnu dozvolu da vlasnik bude neki subjekt koji stiže izvan EU.
Kako prenosi Der Spiegel, u Moskvi su za upravljanje Gazprom Germanijom smislili čudnovatu konstrukciju. Firma Gazprom Export Business Services, koja je do sada upravljala Germanijom, prodala je krajem marta za sto rubalja (otprilike jedan euro) 0,1 posto vlasništva dioničkom društvu Palmari i predala mu stopostotno upravljanje firmom.
Palmari je nepoznat javnosti, ima jedan jedini ured na rubu Moskve. Posljednjeg dana marta je, prema privrednom registru, poslovođa Palmarija postao izvjesni Dimitrij Z. koji se bavio trgovinom automobilima i radio kao DJ u noćnim klubovima. Prema Der Spiegelu, taj čovjek je samo fasada, dok bi konce povlačili drugi.
„Tako su dionice kupljene za jedan euro formalno jednom DJ-u davale apsolutnu moć da odlučuje o njemačkoj firmi koja je 2020. imala promet od 12,7 milijardi eura i koja kontroliše plinska skladišta i drugu ključnu infrastrukturu u Njemačkoj“, piše njemački list. Prva i jedina odluka Palmarija bila je likvidiranje Gazprom Germanije.
Tome je sada Berlin stao na put. U prvoj reakciji, ruski predsjednik Vladimir Putin nije spominjao konkretan slučaj, ali je rekao da su „brutalne mjere uključujući upravljački pritisak na Gazprom u pojedinim evropskim zemljama“ zapravo „mač s dvije oštrice“.
On je dodao da će Rusija primarno motriti na isporuke hrane „neprijateljskim“ zemljama, u svjetlu nestašice namirnica na svjetskom tržištu. Mnogi komentatori u Njemačkoj su to shvatili kao prijetnju osvetom zbog njemačkog preuzimanja Gazpromove kompanije kćerke.
Njemačkoj potrebni ruski energenti
Gazprom je u međuvremenu zatražio od Njemačke da promijeni ime i logo Gazproma Germania, kako se firma više ne bi dovodila u vezu s koncernom. Gazprom je također priopćio da će povući čitav menadžment iz njemačke podružnice.
Pitanje je šta će se dogoditi koncem septembra, kada ističe ograničeno upravljanje Gazprom Germanijom od strane Savezne agencije za mreže. Kako kažu poznavatelji prilika, tada će Njemačka morati ili pronaći privatne vlasnike od povjerenja, ili doista nacionalizirati tu firmu za šta bi možda morala platiti odštetu ruskim vlasnicima.
Prema ranijim ocjenama brojnih stručnjaka, Njemačka i Rusija, koje direktno povezuju dva plinovoda Sjeverni tok - od kojih drugi nikad nije pušten u rad - u svojevrsnoj su međuovisnosti: Njemačkoj treba plin, Rusiji devize. Do sada nijedna strana nije bila spremna zavrnuti ventil.
Nakon što su svijet obišli prizori masakra u Buči nadomak Kijeva, za koji Ukrajina optužuje ruske snage, ponovno je porastao pritisak na službeni Berlin da po cijenu energetske nestabilnosti i ogromnih cijena prekine dobavljati ruski plin i naftu. Za to se posljednjih dana zalaže i ministrica odbrane Christine Lambrecht, ali nema podršku ni vrha Socijaldemokratske stranke, a niti ostatka kabineta kancelara Olafa Scholza.
„Slijedimo strategiju da budemo nezavisni o ruskom plinu, ugljenu i nafti, ali to ne možemo odmah", rekao je zeleni ministar energetike Habeck. Berlin je u razgovorima s Katarom i Ujedinjenim Emiratima o LNG-u i zelenom vodiku, također se ubrzava izgradnja kapaciteta obnovljivih izvora energije.
Njemačka vlada je usvojila paket mjera kako bi smanjila udarac cijena na džepove potrošača. To uključuje jednokratnih 300 eura svakom poreznom obvezniku, smanjenje cijene javnog prevoza i popust na cijene benzina i dizela.
Putin umalo ostavio Njemačku bez plina?
Njemački dnevni list Bild objavio je još jedan intrigantan element čitave priče. Naveli su da je ministar Habeck u ponedjeljak povukao iznenadni potez uvođenja prinudne uprave u Gazprom Germania nakon što se ispostavilo da su kompaniju pokušale kupiti dvije kompanije, i to bez potrebne dozvole njemačkih regulatora.
Riječ je o već spomenutoj kompaniji Palmari te kompaniji Gazprom export business services. Njihova je namjera, kako tumači Bild, bila otjerati Gazprom Germaniju u stečaj s likvidacijom čime bi se de facto poništili svi postojeći ugovori o uvozu ruskog plina u Njemačku koja je posljedično već ovog ponedjeljka, na Putinov mig, mogla ostati bez tog energenta.
Prinudna uprava nad Gazprom Germanijom na snazi će biti do 30. septembra, dodaje još Bild. (JL)
