Cijene osnovnih životnih namirnica, ali i energenata vrtoglavo rastu i tome se ne nazire kraj.
Prema službenim podacima koji su objavljeni u aprilu, cijene proizvoda i usluga u Bosni i Hercegovini za godinu dana povećane su do 14 posto. Istovremeno, plaće ostaju iste, dok vlast oduglavači sa sistemskim intervencijama.
Građani sve manje mogu da sebi priušte čak i osnovne životne namirnice. Analitičari imaju crne prognoze, ako se ovako nastavi, ljudi bi se mogli boriti za komad hljeba. O tome kakva je situacija oslikava i da su pojedini marketi odlučili postaviti tzv. zujalice na određene artikle kako bi spriječili krađe. O tome je detaljnije jučer pisao Raport.
Šta nas sve očekuje tokom zime te koliko će građani ispaštati za Raport je govorila i Adisa Omerbegović-Arapović, ekonomska analitičarka. Prema svemu sudeći, ova zima će biti mnogo teška za građane naše zemlje. U razgovoru za naš portal je kazala kako građani moraju biti spremni na to da će cijene hrane i energenata vjerovatno još rasti te da nas čeka još veća inflacija, ali i socijalne i političke posljedice.
"Galopirajuća inflacija pogađa i BiH. Inflacija do zime može postati još veća. Neke zemlje su već pogođene enormnom inflacijom poput one u Turskoj, koja zvanično iznosi 73%. Inflacija uništava kupovnu moć stanovništva i životni standard, posebno onih koji većinu svojih primanja koriste za hranu i energente. Cijena hrane i energenata će vjerovatno dalje rasti, pa je vrlo izvjesno da nas čeka još veća inflacija, ali i socijalne i političke posljedice inflacije. Jedno je već izvjesno, a to je da su građani već finansijski i socijalno šokirani, a strah i iznenađenje prerasta u ljutnju", kazala je Omerbegović-Arapović.
Između ostalog, navela je kako građani su sada primorani kupovati sve manje količine.
"Ovaj ljutnja se već vidi u reakcijama na povećanje plaća izabranih dužnosnika na nivou BiH. To je očekivano jer osiromašeni građani sada su primorani kupovati manje količine i direktno povezuju ove posljedice s onima koji su na vlasti, ali i s onima koji imaju više i kojima ova inflacija ne ugrožava živote i lagodan život njih i njihove djece.
Sve ovo će pojačati postojeće tenzije u mnogim zemljama pa i u BiH, te su socijalni nemiri sve izvjesniji jer se kroz historiju pokazalo da se vjerovatnoća za socijalne nemire povećava ukoliko je razlog socijalnog nezadovoljstva u društvu široko rasprostranjen i ima masovnu podršku. U situaciji gdje se galopirajućom brzinom degradira naš životni standard, veliko nezadovoljstvo i strah ljudi preko noći može eksplodirati na nekontroliran način. Dakle, ukoliko vlade ne kompenziraju najveću inflaciju u istoriji BiH, adekvatnim i proporcionalnim transferima u novčanike građana, preko noći se svakodnevno umanjuje standard građana već dvocifrenim stopama inflacije što mase može motivirati da izađe na ulicu, a onda ulazimo u ogromnu zonu rizika. Ovo je dinamit koji se postavlja ispod pravnog i političkog poretka", istaknula je Omerbegović-Arapović.
Glavna rješenja bi bili transferi građanima od strane vlade, subvencioniranje primarno troškova hrane, goriva i energenata za ugrožene kategorijie, te mjere koje bi umanjile pad ukupnog životnog standarda izazvanog inflacijom.
"Međutim, opciji dodatnog zaduživanja vlada ne idu u prilog rastuće kamatne stope i umanjenje ekonomske aktivnosti koja znači i manju sposobnost prikupljanja poreza, ali i dodatnog zaduživanja koje je u slučaju vlade FBiH već značajno povećano usljed finansiranja krize tokom pandemije.
Za Raport je kazala i kako ovo značajno povećava vjerovatnoću za scenarijem u kojem je udar na životni standard građana izmakao kontroli i u kojem će oni tražiti krivca na ulici.
"Ograničavanja cijena za dobra koja uvozimo nije rješenje, jer to donosi nestašice i podstiče sivo tržište. Efektivnija mjera bi bila da uz podatke o svim tržištima i strukturi troškova firmi u svim industrijama regulator detektuje situacije s abnormalnim profitima, gdje se mogu kotrolirati profitne marže i ograničavati eksploatacija moći koju firme imaju na nekonkurentnim tržištima. To su mjere koje su sistemske i mogu polučiti bolji rezultat, ali zahtijevaju mobiliziranje stručne javnosti i kriznih štabova.
Populistički potezi za umanjenjem akciza ili drugih poreza, što će se teško desiti, ne znače nužno da će se isti preliti u manje troškove za građane, jer se cijene formiraju slobodno na tržištu i već je evidentno da cijene rijetko padaju kada dolazi do pada cijena ulaza (ili poreznih opterećenja u ovom slučaju). Radije, prikupljeni novac kroz sve poreze, uključujući akcize treba preusmjeriti da se pomogne građanima, a igrače na tržištu treba kontrolirati da ne mogu izrabljivati povlaštenu vlastitu poziciju.
Također, sve mjere usmjerene prema firmama, jer vlade moraju učiniti sve da iste opstanu kako ne bismo došli u još goru poziciju za našu ekonomiju, treba da budu sistemske jer se ispostavilo da mjere koje su napravljene da pogoduju nekolicini promoviraju korupciju, nefer konkurenciju i političko protežiranje. Dakle, sistemske olakšice za poslovanje svih firmi ne idu protiv principa slobodne konkurencije i najbolja su vrsta pomoći privredi", istaknula je.
Na kraju razgovora kazala je da je vrijeme da se promisli o većem oporezivanju aktivnosti koje su luksuz, o oporezivanju profita koji su veći od ekonomski 'normalnih'.
"U ovo vrijeme velike društvene nejednakosti koja će se preko noći još više produbiti biće neophodno pokazati da su vlade u BiH (kao i u svijetu) u stanju prebaaciti od onih koji imaju više da bi dali onima koji imaju premalo, bez da ugroze nivo ekonomske aktivnosti. Bez toga bojim se da će oni koji zbog krize ne nađu put ka tržištu rada van BiH ostati ozlojeđeni i razočarani zbog bližnjih koji su otišli i ljuti na one koji žive na državnim jaslama, one koji zarađuju abnormalne profite i one koji su im simbol degradacije njihovih života. Bez obzira što isti nisu nužno direktni krivci za dodatne uzroke krize koji su izvan njihove kontrole poput ratova, globalne ekonomske krize koja je sve izvjesnija i globalne inflacije. Odgovorni su za postojeće stanje i odgovor koji (ne) će uslijediti", zaključila Omerbegović-Arapović za Raport.
