Očekuje se da će solarna oluja koja je izbila iz rupe u Sunčevoj južnoj atmosferi stići do Zemlje ove srijede, izvijestio je Live Science.
Vijesti o nadolazećoj solarnoj oluji postale su sasvim uobičajene ovih dana, a naša Zvijezda približava se vrhuncu svog 11-godišnjeg solarnog ciklusa. Astronomi su promatrali Sunce vijekovima i znali su da tokom aktivne faze Sunčevog ciklusa, solarna površina razvija više sunčevih pjega.
To su područja na površini Sunca gdje magnetsko polje privremeno postaje jače i zaustavlja konvekciju. Temperatura materije u tim područjima pada u usporedbi sa sunčevom površinom, zbog čega izgledaju tamnije, otuda i naziv sunčeve pjege.
Ima li i Sunce "rupe"?
Što više proučavamo Sunce, to više saznajemo o različitim aktivnostima koje se događaju na njegovoj površini. Prošlog mjeseca, pjege na Suncu pretvorile su se u velike niti magnetizma, šaljući još više baklji prema nama.
Istraživači su nedavno uočili 'rupu' u južnoj atmosferi Sunca. Za razliku od sunčevih pjega ili niti kod kojih se linije magnetskog polja koje se pojavljuju vraćaju na površinu, solarna rupa zrači prema van u svemiru i stoga može odašiljati plazmu milionima kilometara na sat.
Kada se puste u našem smjeru, plazmi i solarnim ostacima može trebati između 15-18 sati da stignu do Zemlje. Interakcija jako magnetiziranih čestica u erupcijama s magnetskim poljem planeta rezultira geomagnetskom olujom, koja je klasificirana u klase G1-G5 kako bi ukazala na njihovu žestinu.
Koliko će jaka biti ova geomagnetska oluja?
Prema Spaceweather.com, geomagnetska oluja će pogoditi Zemlju u srijedu, 3. augusta, kada će Zemlja ući u brzi tok solarnog vjetra. Očekuje se da će rezultirajuća geomagnetska oluja biti manja, klasificirana kao G-1 klasa.
To će vjerovatno rezultirati prekrasnim prikazom sjevernog svjetla, koje će biti vidljivo u državama Michigan i Maine u SAD-u. Jače geomagnetske oluje imaju potencijal da ozbiljno poremete satelitsku navigaciju i radio komunikaciju, kao i da oštete električne mreže. Utjecaj ove oluje bit će minimalan.
Budući da se Sunce približava vrhuncu svog solarnog ciklusa, buduće geomagnetske oluje možda neće biti tako bezopasne. Historijski gledano, najgora solarna oluja bila je Carringtonov događaj iz 1859., za koji se procjenjuje da je oslobodio energiju ekvivalentnu 10 milijardi atomskih bombi od jednog megatona, navodi LiveScience u svom izvješću. Polarne svjetlosti koje su nastale osvijetlile su noćno nebo jače od punog mjeseca i vidjele su se daleko na jugu do karipskih otoka.
Tada je geomagnetska oluja spržila telegrafski sistem, koji je tada bio popularan način komunikacije. Događaj sličnih razmjera danas bi doveo do rasprostranjenih nestanaka struje kao rezultat prekida mreža, kao i oštećenja komunikacijskih satelita.
Povećano oslanjanje moderne tehnologije na satelitsku komunikaciju također je izlaže ozbiljnom riziku od oštećenja ako se svemirsko vrijeme pogorša.
