Kada bi Rusija detonirala nuklearnu bombu u Crnom moru, posljedice bi bile ozbiljne. To bi izazvalo smrtonosni oblak otrovnog plina i dvometarski cunami, upozoravaju stručnjaci. NATO pozorno prati kako svijet sjedi na rubu nuklearne krize, koju američki predsjednik Joe Biden poredi s vrhuncem Hladnog rata.
Putin mahnito maše nuklearnom sabljom opetovano prijeteći da će prijeći na nuklearni program jer njegov rat u Ukrajini teče katastrofalno. Strahuje se da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearnu bombu ili izvesti nuklearni test u nekoj udaljenoj regiji ili iznad Crnog mora, piše The Sun.
Ako to učini, moguća su dva fenomena
Zapadni vojni izvori tvrde kako postoji stvarna opasnost da Vladimir Putin detonira nuklearnu bombu u Crnom moru. Njega, koje osim Rusije, Ukrajine i Gruzije dijele i članice NATO-a - Turska, Bugarska i Rumunija. Fizičar Viorel Badescu, profesor na Univerzitetu u Bukureštu, upozorava da bi detoniranje nuklearne bombe u Crnom moru imalo katastrofalne posljedice. On je 2006. godine napisao znanstveni rad upozoravajući na posljedice moguće nuklearne eksplozije u Crnom moru.
U razgovoru za The Sun, prof. Badescu je rekao kako ne vidi logiku da Rusija izabere more kao poligon za testiranje. Izrazio je sumnju u mogućnost da Putin upotrijebi takvu strategiju za pokazivanje sile. No, trezveno je govorio o mogućim posljedicama ako se to ipak dogodi.
"U tom slučaju, moguća su dva fenomena. Prvo, početna vodena šupljina predstavljala bi izvor vala tsunamija. Plin izbačen u atmosferu - koja je gušća od zraka - 'pada' manjom brzinom od vode i na kraju stvara oblak ili "pokrivač" na površini mora", tvrdi naučnik.
Crno more - najveći rezervoar sumporovodika na svijetu
Ono što Crno more čini jedinstvenim je visok nivo sumporovodika (H2S) u vodi i najveći je prirodni rezervoar tog hemijskog spoja. Plin - koji miriše na pokvarena jaja - otrovan je za ljude i životinje kada se udiše, a može uzrokovati smrt. Ljudi koji su im izloženi mogu ostati bez daha, a u jako visokim dozama sumporovodik može istruliti ljudski mozak. Nuklearna bomba koja bi udarila u Crno more, oslobodila bi te hemikalije u zrak, a zračne struje mogle bi ih odnijeti prema obalnim područjima.
"Površina zahvaćena oblakom otrovnog plina bila bi mnogo manja od površine zahvaćene zračenjem nakon nuklearne nesreće u Černobilu. Međutim, učinci na ljudsku populaciju bili bi puno veći i brži u slučaju nuklearne eksplozije. To ovisi o mjestu eksplozije, njezinoj veličini te brzini i smjeru vjetra", kazao je prof. Badescu je za The Sun.
Simulacije koje je on proveo za svoj rad kažu da čak i najveća nuklearna bomba može izbaciti oblake plina koji možda ne bi došli do obale. No, posljedice ovise o tome gdje bi bomba eksplodirala u moru.
Putin bi tamo upotrijebio manja taktička oružja?
Prijetnja cunamija uslijed velike nuklearne eksplozije mogla bi, pak, prouzročiti visoke valove. Realnija je opcija upotreba manje naprave, poput nuklearne bombe od 2 megatona. Ipak, prof. Badescu smatra da bi učinci nuklearnog testa u Crnom moru bili "vrlo mali". Na pitanje ima li poruku za Putina i ruske generale koji odlučuju o tome, kazao je: "Nisam u poziciji slati političke poruke".
Pretpostavlja se da ruske nuklearne prijetnje, ako bi se obistinile, podrazumijevaju manja, taktička oružja dizajnirana za upotrebu na ratištu. Smatra se da Rusija u svom arsenalu ima oko 2.000 komada nuklearnog oružja. Vjeruje se da je ratna doktrina Moskve otvorena za korištenje nuklearnog oružja u konvencionalnom sukobu kao taktiku zastrašivanja. Korištenje takvog oružja mora osobno potpisati Putin. Ta je taktika je postala poznata kao "eskalacija do deeskalacije".
