Plemeniti metali posljednjih sedmica su na meti kupaca. Države koriste različite pristupe za učinkovito upravljanje ogromnim izdacima potrebnim za ponovno pokretanje ekonomije.
Ogromna količina kapitala iscurila je kroz centralne banke i njihovu vrlo fleksibilnu monetarnu politiku.
Kao rezultat toga, svjedoci smo povećanja cijena i zlata i srebra. Od prvog juna kada se zlato trgovalo na nižim cijenama od 1.671 do sadašnjih 1.812 dolara, cijena po unci zlata porasla je za oko 125 dolara, što je oko 6,9 posto neto dobiti u oko mjesec i po.
Samo u posljednja četiri mjeseca unca zlata na svjetskim tržištima poskupjela je za gotovo četvrtinu, s oko 1.475 dolara krajem marta na više od 1.810 američkih dolara. Najvišu nominalnu cijenu zlato je dostiglo krajem 2011. godine, prenosi SEEbiz.
Srebro je također iskoristilo zamah. Prve nedjelje juna se trgovalo po 17,55 dolara, a trenutno se cijena zaustavila na 19,745 dolara. Srebro je u posljednjih sedam sedmica poskupjelo za 2,20 dolara, ili 11,1 posto vrijednosti u ovom veoma kratkom vremenu. Više od polovine proizvodnje srebra odlazi u smjeru industrije, najviše u solarni sektor.
Fundamenti koji su cijenu zlata i srebra drastično podigli već su stvorili potrebno okruženje kako bi plemeniti metali nastavili da rastu i možda dostignu rekordne cijene.
Sigurno je da će posljedice pandemije trajati duže ako se ne napravi vakcina. Također je jasno da će rezultat velikih izdataka zemalja širom sveta, koje imaju za cilj da pomognu svojim građanima i ekonomski podstaknu ekonomiju, imati negativne učinke u godinama koje dolaze.
