Pijre invazije na Ukrajinu, mnogi su očekivali brzu pobjedu Rusije. Međutim, Moskva u 2022. nije uspjela da iskoristi svoju superiornost ni u zraku, ni na moru. Jedan od najvećih gubitnika je – Crnomorska flota. Prije nešto manje od godinu dana, kada je Rusija gomilala svoju vojsku duž granice sa Ukrajinom, mnogi stručnjaci i političari na Zapadu vjerovali su da će u slučaju invazije Kijev pasti za nekoliko dana. Očigledno se tako računalo i u Rusiji.
Iako je ruska vojska u prvim danima rata napredovala do predgrađa prijestolnice, ukrajinska vojska ju je zaustavila i primorala na povlačenje. Pogrešne procjene. Ruski predsjednik Vladimir Putin to ne priznaje direktno i početkom decembra priprema svoju zemlju na dugi rat.
Nema ruske prevlasti u zračnom prostoru
Nekoliko očekivanja se nije ostvarilo nakon invazije u februaru 2022. Mnogi su očekivali da će Rusija vrlo brzo eliminisati ukrajinsko vazduhoplovstvo i PVO i tako preuzeti potpunu kontrolu nad zračnim prostorom.
Razlog za tu pretpostavku su možda iskustva u istočnoj Ukrajini. 2014. kada je izbio rat u Donbasu, a Rusija negirala svoju umiješanost u njemu, Ukrajina je u prvih nekoliko mjeseci izgubila mnogo aviona i helikoptera, i više nije koristila svoje preostale letjelice. Ukrajinsko vazduhoplovstvo bilo je praktično eliminisano.
Sasvim drugačije je od invazije u februaru. Izvještaj Ministarstva odbrane u Moskvi od 28. februara, prema kojem Rusija ima kontrolu nad zračni prostorom cijele Ukrajine, pokazao se pogrešnim. Tačno je da rusko vazduhoplovstvo po brojnosti i tehnologiji očigledno nadmašuje ukrajinsko, ali uprkos brojnim raketnim napadima na vojne aerodrome i borbenim dejstvima na frontu, Ukrajina i dalje ima netaknute borbene avione i helikoptere. Protuzračna odbrana je također sve jača.
Prema ukrajinskim izvorima, Rusija je od početka rata izgubila stotine aviona i helikoptera. Ova informacija se ne može nezavisno potvrditi, no i zapadne tajne službe također ukazuju na velike gubitke u ruskom vazduhoplovstvu. Ono djeluje ograničeno, na liniji fronta, i više se ne upušta duboko u unutrašnjost. Umjesto toga, Rusija sve više koristi bespilotne letjelice i rakete, koje ukrajinska protuzračna odbrana sve efikasnije presreće. Sve to Kijev duguje pomoći Zapada.
Gubitnik – Crnomorska flota
Na moru je Rusija također očigledno superiornija od Ukrajine. Moskva je 2021. dva puta vježbala iskrcavanje trupa na anektiranom Krimu. To je izazvalo bojazan da će Rusija započeti ofanzivu u pravcu Odese i na obalu iskrcati velike trupe uključujući oklopne transportere. To se do sada nije desilo i u stručnim krugovima se trenutno s tim ne računa.
„Amfibijsko iskrcavanje je veoma rizično“, rekao je za DW britanski stručnjak Marc de Wore sa Univerziteta Saint Andrews.
„To zahtijeva jasnu superiornost mogućnosti“. Očigledno da je Rusija tražila mogućnosti za iskrcavanje i nije našla ništa prikladno, nikakvu „nezaštićenu plažu“.
Na početku invazije Rusija je gomilala ratne brodove kod Odese. U to vrijeme ruske trupe su uspjele da zauzmu malo, a strateški važno Zmijsko ostrvo jugozapadno od Odese. Ali, krajem juna, ciljanim artiljerijskim napadima Ukrajina je uspjela da odatle istjera rusku vojsku.
Ruska Crnomorska flota se do sada pokazala kao jedan od najvećih gubitnika rata. Njen glavni brod, raketna krstarica Moskva, oštećena je ukrajinskim projektilima u aprilu i kasnije je potonula. U martu je desantni brod Saratov pogođen raketom u luci Berdjansk na Azovskom moru i tamo potonuo. Rezultat: ratni brodovi Crnomorske flote drže se na većoj udaljenosti od obale koju kontroliše Kijev.
Rusi više nisu bezbjedni ni u bazi u Sevastopolju. Ukrajina je dronovima napala i štab i brodove. Međutim, Crnomorska flota nije van stroja. Njeni brodovi nastavljaju da napadaju Ukrajinu krstarećim projektilima – sa bezbjedne udaljenosti.
Rusija je napustila pomorsku blokadu ukrajinskih luka. Zvanično, da bi se omogućio dogovor o izvozu žitarica uz posredovanje Turske i UN. Poslije napada na ruske ratne brodove krajem oktobra, Moskva se povukla iz sporazuma – a zatim se vratila. Prema Moskvi, Kijev je dao „garancije“ da Crnomorska flota neće biti napadnuta iz određenog „koridora“.
Jaka kibernetička odbrana zahvaljujući pomoći Zapada
I na kraju, prije invazije se strahovalo da će Rusija paralizovati Ukrajinu masovnim hakerskim napadima, jer je Ukrajina godinama bila izložena takvim napadima.
Neposredno prije ruske invazije, 15. februara, došlo je do žestokog hakerskog napada, koji je odgovorni ukrajinski ministar Mihajlo Fedoriv opisao kao „najveći DDoS-napad u historiji Ukrajine“. DDoS-napadi su vještački zahtjevi na internetu koji preopterećuju servere žrtve. Pogođeno je nekoliko banaka i Ministarstvo odbrane. A dan prije invazije bilo je hakerskih napada na vladine strukture i parlament koji se također pripisuju Rusiji.
Ali, izgleda je Kijev bio dobro pripremljen. I nakon toga je bilo hakerskih napada, ali za razliku od prethodnih godina, oni su bili manje uspješni. U svakom slučaju, dijelovi kritične infrastrukture, kao što je električna mreža, nisu narušeni hakerskim već raketnim napadima, piše DW.
I u ovom slučaju se isplatilo što je Zapad godinama pomagao Ukrajini da ojača svoju kibernetičku odbranu. Naprimjer, nekoliko dana prije invazije, EU je na zahtjev Ukrajine stavila toj zemlji na raspolaganje svoj Cyber Rapid Response Team (CRRT).
Trenutno se čini da digitalni rat koji se pripisuje Rusiji posustaje, baš kao i na bojnom polju. Zapadni stručnjaci, međutim, očekuju sve više hakerskih napada u zimskim mjesecima.
