Sve je počelo s bespilotnim kineskim balonom za kojeg Amerikanci tvrde da su ga "crveni" poslali u špijunažu na 20.000 metara visine. Bio je ogroman, promjera 60-ak metara, odnosno gotovo tri školska autobusa ili pola nogometnog terena, s napajanjem 16 solarnih ploča. Ali nije na tome stalo, gigantske balone počeli su viđati svuga. Prvo nad Deadhorseom na Aljasci u petak pa dan kasnije iznad Yukona u Kanadi i konačno prošle nedjelje iznad Hurona, jednog od Pet velikih jezera…
U sveopćem napadu nacionalne balon-paranoje američki borbeni avioni, vrijedni stotine miliona dolara, iz dana u dan obaraju prave pravcate NLO-e. Tri od četiri po definiciji zasad jesu neidentificirani leteći objekti, i to različitog oblika - okrugli, cilindrični, oktogonalni… Ali, osim onog prvog balona, još nepoznata porijekla.
Stvari su otišle toliko daleko da je Glen VanHerck, general američkih zračnih snaga koji očito gleda previše SF filmova, izjavio da "ne bi isključio vanzemaljce kao objašnjenje". Glasnogovornica Bijele kuće najozbiljnije je morala službeno potvrditi da nije riječ o invaziji svemiraca. Ali ko je onda, ako nisu vanzemaljci? Ko šalje sve te leteće cilindre i oktagone ako Kinezi već kažu da je samo balon njihov?
Misteriozni leteći objekt srušen iznad Hurona pilot je opisao kao oktogonalnog oblika, na visini od 14.000 metara bez vidljive propulzije, odnosno pogona.
Zhe Wu, najbolji kineski đak
I dok Peking i dalje tvrdi da su Amerikanci cijelu aferu fabricirali zbog njihova zalutalog balona za prikupljanje meteoroloških podataka i kažu da preostale letjelice nisu njihove, Amerikanci su objavili kako je nedvojbeno riječ o špijunskom programu i da je Kina godinama slala probne balone na velike visine iznad više od 40 zemalja. "Area 51" u pustinji Nevade, označeno kao američka vojna tajna, i bazu s nuklearnim naoružanjem u Montani eksperti najčešće smatraju mogućom metom kineske špijunaže s visine od 20.000 metara.
Još 2019. kineski naučnik Wu Zhe, rođen 1957. u kineskoj sjevernoj provinciji Shanxi, tamošnjim je državnim medijima predstavio najnovije dostignuće, svojevrsni balon, odnosno bespilotni cepelin nazvan Zhuiyunhao ("Lovac oblaka"), ogroman korak naprijed u kineskim nastojanjima da pošalju balone u stratosferu, na visine čak i iznad 20.000 metara, kako bi pratili zagađenje zraka ili snimali iz zraka lokacije od njihova posebnog interesa.
Wu Zhe dizajnirao je inače godinama kineske borbene avione, razvijao specijalne superizdržljive materijale, osvajao nagrade za doprinos razvoju kineske vojne sile. Bio je potpredsjednik Pekinškog sveučilišta prije negoli se vratio istraživalačkom radu.
Stalni kontakt
Ti baloni su inače napravljeni od specijalnih materijala kako bi mogli izdržati ekstremne temperature. U stratosferi je i temperatura od "minus 56,5 stepei" do čak "minus 80", te nositi teret poput posebno dizajniranih, superlaganih solarnih panela. Da bi bili od koristi, s obzirom da nemaju pilota, ti svojevrsni mega-baloni moraju biti u stalnom kontaktu s onim ko upravlja njima na zemlji.
Wu Zhe bio je inače najbolji student vodeće kineske škole aeronautike i inženjerstva (Beihang's School of Aeronautical Science and Engineering). Još 2007. kao ekspert za dizajn aviona i profesor na pekinškom univerzitetu držao je predavanja na temu "vojna važnost balona".
"Pogledajte, ona crvena tačka na mapi je naš Zhuiyunhao, a ono je Amerika", govori uzbuđeno naučnik 20. augusta 2019. dok državnim medijima pokazuje put letjelice preko Saudijske Arabije, sjeverne Afrike pa blizu južne granice Sjedinjenih Država s Meksikom.
Zhuiyunhao, "Lovac oblaka" preleti svijet za 30 dana i vrati se
Lovca oblaka lansirali su 27. jula 2019. i letio je na visini od 18.000 metara horizontalnom brzinom od 10 metara po sekundi. To je 36 kilometara na sat. Preletio je svijet i vratio se u Kinu, dakle, za manje od 30 dana.
Profesor Wu je, čini se, glavni kineski ekspert za balone poput onoga koji je "upucan" nad obalom Južne Karoline 4. februara.
Pa i veće, jer Wu je na predstavljanju Lovca oblaka rekao kako ima stotinu metara u promjeru i teži nekoliko tona. Dakle, gotovo dvostruko veći od onoga kojeg su srušili američki lovci.
"Ovo je prvi put da je aerodinamično kontrolirani cepelin obletio oko svijeta u stratosferi na visini od 20.000 metara", rekao je Wu o "Lovcu oblaka". Navodio je visoku rezoluciju videosnimaka, stabilnu komunikaciju i preciznu navigaciju kao ogromne prednosti njegova i projekta The Eagles Men Aviation Science and Technology Group (EMAST). Nakon što je njihov balon obletio svijet i sigurno se spustio s hrpom podataka, iduće godine Kinezi su prvi put poslali dva balona simultano.
Prije nego što je iznenada ugašena, Web stranica EMAST-a izvještavala je potom o slanju mreže od tri balona na 20.000 metara visine u isto vrijeme. Konačni cilj bio je navodno poslati balone na visinu od 24.000 metara. Komunikaciju koju koriste Wu je usporedio sa Starlinkom. Ovaj sistem malih satelita koji je omogućio komunikaciju ukrajinskih trupa u ratu protiv Rusije.
Na crnoj listi
Više od 20 godina Wu radi na razvoju cepelina, odnosno balona za prikupljanje podataka. Lično je osnivač ili veliki dioničar u tri od šest kompanija koje se odmah našle na crnoj listi Washingtona zbog upletenosti u pekinški program navodnog balon-špijuniranja s udjelom od najmanje 22 posto.
U 2021. kineski mediji prenijeli su kako će se dionice kompanije Eagles Men Aviation izlistati na pekinškoj berzi. U prijavi berzi navodi se iznimna potražnja za proizvodima kompanije. Naglasak je na kamuflaži i superizdržljivim materijalima za avione nevidljive radaru.
Prema američkim izvorima, 65-godišnji inženjer aeronautike centralna je ličnost kineskih nastojanja da postupno zavladaju "bliskim svemirom". A to podrazumijeva područje iznad komercijalnih zračnih linija, ali ispod linije kretanja satelita.
Balon simultano prati kretanja stotina vozila i brodova
Balon u bliskom svemiru, tvrde analitičari, mogao bi biti potencijalno korisna alternativa satelitima ili špijunskim avionima. Oni su podložniji detekcijama, blokiranjima ili napadima zrak-zrak, odnosno zemlja-zrak. Najveće sile svijeta već godinama razvijaju slične letjelice. Većina ih ne uspijeva postići 20.000 metara visine niti letjeti duže od 24 sata. U poređenju sa satelitima, baloni lete na manjoj visini, mogu nositi veći teret i snimati s većom rezolucijom. A u poređenju sa avionima, lete na dvostruko većim visinama u znatno stabilnijim uvjetima, pogodnim za dugotrajno nadziranje.
"Te će letjelice u budućnosti biti korisne vezano uz infrastrukturu za bežični internet ili kod meteorologije, za rano upozorenje prijetećih prirodnih katastrofa", kaže Yang Yongqiang, jedan od ključnih naučnika u timu profesora Wua.
Njih dvojica navedeni su među četvoricom inovatora u martu 2022. prilikom odobrenja patenta "uređaja za smanjenje težine tereta pri velikim visinama". Uređaj se koristi kod stratosferskih letjelica poput Zhuiyunhaoa, Lovca oblaka. Patent je prijavio Dongguan Linkong Remote Sensing Technology, još jedna kompanija koja je od petka na crnoj listi Amerikanaca. Kina će, očekuje se, do 2025. imati gotovo dvostruko više diplomiranih inženjera aeronautike i ostalih stručnjaka iz sektora od SAD. Objavio je tolani Centar za sigurnost i tehnologiju univerziteta Georgetown.
Bliski svemir je glavno područje nadmetanja između vojnih sila u 21. stoljeću. Ko god postigne prevlast na tom području razvojem svojih letjelica imat će inicijativu u budućim ratovima", smatra Shi Hong, jedan od vodećih kineskih vojnih komentatora.
Nacionalna sigurnost
Amerikanci su, prenio je Guardian, još 2019. testirali najmanje 25 bespilotnih balona. Lansirali su ih iz Južne Dakote preko Minnesote, Iowe, Wisconsina i Missourija, a sletali su u centralnom Illinoisu. Kako je stajalo u izvještajima cilj je bio "konstantni nadzor krijumčarskih puteva i mogućih prijetnji nacionalnoj sigurnosti". Američki baloni nose radare koji simultano mogu pratiti, primjerice, velik broj vozila danju i noću, po bilo kakvom vremenu.
"Nova tehnologija omogućava da se gleda sve odjednom. Moguće je jednostavno premotati unatrag snimke da se vidi šta se tačno dogodilo, ko je sve učestvovao i odakle je tačno došao", pojasnio je Arthur Holland Michel, direktor Centra za studiju dronova na Bard koledžu u New Yorku.
No nisu svi oduševljeni s takvom vrstom nadzora.
"Testovi su pokazali da prikupljaju puno podataka o Amerikancima: ko odlazi u crkvu, ko u džamiju, ko u kliniku… Takva vrsta nadzora u SAD ne bi se smjela dobiti odobrenje. Uznemirujuće je znati da te testove provodi američka vojska", rekao je Jay Stanley iz Američkog sindikata za ljudska prava.
Baloni su, međutim, puno jeftinija opcija za praćenje puteva narko-kartela. Nadzor iz zraka košta, pogotovo ako avion ima posadu i može ostati u zraku samo nekoliko sati na dan. Bespilotna balon-tehnologija očito je ne budućnost, nego već i sadašnjost špijunaže. Baš kao što su dronovi u Ukrajini sadašnjost modernog ratovanja.
