Revizorski izvještaj javnih institucija u Federaciji BiH za 2022. godinu utvrdio je mnogobrojne nepravilnosti u njihovom radu. Federalnom uredu za reviziju javne institucije koje su imale propuste u radu, trebale su u roku od 60 dana dostaviti izvještaj o preduzetim aktivnostima na otklanjaju tih neregularnosti u radu. Međutim, osam javnih institucija je ignorisalo ovu zakonsku odredbu. Hoće li te institucije snositi odgovornost i ko je nadležan da ih sankcioniše kada krše zakonske obaveze?
U javnim institucijama u Federaciji BiH, revizori su, između ostalog, utvrdili da se javne nabavke nisu provodile u skladu sa zakonom, da su korištene veće osnovice za obračun plaća od propisanih, kao i to da se zapošljavanje vršilo u suprotnosti sa zakonskim propisima. Federalnom Uredu za reviziju, kao i Ministarstvu financija, te institucije su bile dužne dostaviti izvješće o otklanjanju tih nepravilnosti u poslovanju. Međutim, osam institucija to uopće nije učinilo.
"Uglavnom se to radi o nižim nivoima, subjekti u okviru kantona, gradova, općina, zavoda I jedan broj subjekata kod kojih smo izvršili reviziju praćenja implementacije preporuka po ranijim izvještajima koji također nisu dostavili odgovor na to pitanje. Ono što je predviđeno zakonom to je da i parlament može tražiti određenu odgovornost od subjekata koje ne poštivaju Zakon o reviziji institucija u FBIH", kaže Dževad Brkić, glavni revizor Ureda za reviziju institucija u FBiH.
Javne institucije trebaju imati odgovornost i prema sustavu, ali i građanima, kažu u Centru civilnih inicijativa. Za nepoštivanje Zakona, rukovoditelji javnih institucija trebaju biti sankcionirani, međutim, kažu to nije slučaj u praksi.
"Sve je manji broj sankcija koje se uvode, sve je manji broj posljedica koje snose takve institucije, odnosno njihovi rukovodioci. Ono što je fokus čitavog ovog procesa jeste rekacija lokalnih parlamenta, odnosno kantonalnih skupština, da se te preporuke implementiraju, odnosno te nepravuilnosti otklone. odgovornost jest na rukovdiocima, lokalnim parlamentima, skupštinama, i vladu", govori Alen Čular iz Centra civilnih inicijativa Sarajevo.
"Na žalost nikada nitko ne odgovara na ove nepravilnosti jer samim zakonom nisu propisane sankcije ukoliko se ne otklone nepravilnosti, ili ukoliko se ne ispoštuju ovi rokovi, koji su dati da se obavijeste nadležne isntitucije o otklonjenim ili neotklonjenim nepravilnostima", kaže Damjan Ožegović it Transparency International BiH.
Ožegović ističe kako je kompletan sustav zakazao kada je riječ o sankcioniranju onih koji krše zakon o reviziji.
Revizori imaju mogućnost ukoliko primjete neke teže prekršaje službenog položaja ili čak krivična djela da svoje revizorske izvještaje s tim nalazima upute drugim nadležnim institucijama, pogotovo tužilaštvima ili drugim agencijama za sprovođenje zakona koje bi mogle da postupaju po tome, međutim, imamo praksu da ni ove institucije ne postupaju po revizorskim izvještajima, zbog čega pitanje je.
Revizori u Federaciji BiH, kaže Ožegović, rade dobar posao, ali nažalost njihovi revizorski izvještaji ostaju mrtvo slovo na papiru, jer oni koji su nadležni u otklanjanju nepravilnosti u radu ili sankcioniranju, to ne čine. Očito je, ističe, da poštivanje zakona u našoj zemlji ne važi za sve jednako jer su rukovoditelji javnih institucija amnestirani od odgovornosti, bez ikakvih posljedica, piše BHRT.
