Bronzano doba bilo je vrijeme kulturnih i tehnoloških promjena u Britaniji.
Ali to je također bilo vrijeme kanibalizma, prema novoj studiji.
Analiza ljudskih ostataka koji datiraju iz 2500. godine prije Krista pokazuje da su deseci ljudi ubijeni, iskasapljeni i konzumirani tokom vrlo nasilnog incidenta.
I to dovodi u pitanje ideju da je Britanija u ranom bronzanom dobu bila relativno mirna, kažu stručnjaci.
Tim arheologa, predvođen Sveučilištem Oxford, ispitao je više od 3000 ljudskih kostiju i fragmenata kostiju iskopanih u Charterhouse Warrenu, zaseoku u Somersetu.
Prvi put su otkriveni u 15 metara dubokom oknu 1970-ih i predstavljaju najmanje 37 jedinki - mješavinu muškaraca, žena i djece.
Za razliku od većine suvremenih ukopa, lobanje su prikazivale dokaze o nasilnoj smrti od traume tupim predmetom - na primjer udarac nečim tvrdim po glavi.
Pomnija analiza kostiju otkrila je brojne rezove i perimortalne prijelome koji su nastali u vrijeme smrti, što sugerira da su namjerno zaklane i da su možda djelomično spaljene.
Iako su u Britaniji pronađene stotine ljudskih kostura koji potječu iz sličnog vremena, rijetki su izravni dokazi o nasilnom sukobu.
"Zapravo pronalazimo više dokaza za ozljede na kosturima koji datiraju iz razdoblja neolitika u Britaniji [10.000 pr. Kr.] nego iz ranog bronzanog doba, tako da se Charterhouse Warren ističe kao nešto vrlo neobično", rekao je glavni autor, profesor Rick Schulting za Daily Mail.
'Oslikava znatno mračniju sliku tog razdoblja nego što bi mnogi očekivali.'
Istraživači kažu da dokazi o nasilnoj smrti – bez naznaka tučnjave – impliciraju da su žrtve bile iznenađene.
Vjerovatno su svi masakrirani, a klanje su izvršili njihovi neprijatelji, zaključili su.
Bilo je mnogo goveđih kostiju pronađenih pomiješanih s ljudskim, što sugerira da su ljudi u Charterhouse Warrenu imali dosta hrane bez potrebe za pribjegavanjem kanibalizmu.
Umjesto toga, kanibalizam je možda bio način da se dehumaniziraju mrtvi, sugerira tim, i da su jedući njihovo meso i miješajući kosti s kravljim, ubice svoje neprijatelje uspoređivale sa životinjama.
Iako je nemoguće znati zašto se masakr dogodio, istraživači sugeriraju da su to mogli biti društveni čimbenici poput krađe ili uvreda, što je dovelo do napetosti koja je nesrazmjerno eskalirala.
'Charterhouse Warren jedno je od onih rijetkih arheoloških nalazišta koje dovodi u pitanje način na koji razmišljamo o prošlosti', dodao je profesor Schulting.
To je jasan podsjetnik da su se ljudi u prahistorije mogli mjeriti s novijim zločinima i baca svjetlo na mračnu stranu ljudskog ponašanja.
'To što je malo vjerovatno da je to bio jednokratni događaj čini još važnijim da se njegova priča ispriča.'
Nalazi su objavljeni u časopisu Antiquity.
