U intervjuu za Euroactiv slovenački šef diplomatije Anže Logar poziva EU da ne čeka i da „što prije započne sa istinskom strategijom rješavanja problema" na Zapadnom Balkanu. Slovenija 1. jula preuzima predsjedavanje EU.
„Ako [EU] ne popuni vakum na zapadnom Balkanu, u našem neposrednom susjedstvu, to će učiniti neko drugi […] U tom smislu, u našem je najboljem strateškom interesu djelovati što je brže moguće i integrirati ove zemlje u EU ", dodao je slovenački ministar vanjskih poslova.
Logar ukazuje na potrebu prelaska "na strategiju rješavanja problema” sa strategije koja je bila orjentisana na probleme. Kaže i da treba razmišljati o tome kako dotične vlade „ohrabriti" ili, ako je potrebno, natjerati da ubrzaju provedbu reformi.
Slovenačka vlada planira da kao predsjedavajuća Evropskom unijom u oktobru 2021. održi neformalni samit zemalja Zapadnog Balkana sa šefovima država i vlada iz EU i zemalja regiona. "Također želimo uključiti glas naših sugrađana iz zemalja zapadnog Balkana u raspravu o budućnosti Evrope," obećao je Logar.
EU registrovala "duboko razočaranje" na Balkanu
Logar je naglasio da proces proširenja „mora biti izvediv i da bi zemlje Zapadnog Balkana trebale biti sigurne da će pristupiti EU, ukoliko ispune određene ciljeve i zahtjeve koje se pred njih postavljaju.
S tim u vezi on je ukazao na kandidate za učlanjenje Albaniju i Sjevernu Makedoniju, nad čiji početak pregovora sa EU su 2019. godine veto stavile najprije Francuska i Holandija.
Nakon što su ukinuta ova veta, prošle godine je Bugarska blokirala početak pregovora Sjeverne Makedonije sa EU. Ovoga puta razlog su bili sporovi oko zajedničke istorije, nacionalnog identiteta i jezika. Odluku bugarske vlade podržale su sve političke stranke u zemlji; dosadašnje rukovodstvo nije revidiralo ovaj stav. Slovenački šef diplomatije smatra da bi novoformirani parlament nakon izbora u julu, mogao promijeniti trenutnu pat-situaciju, piše DW.
Anže Logar je pri tom naglasio i da je protiv rješenja, koje je u maju predložio povjerenik EU za proširenje Olivér Várhely. On je rekao da bi EU mogla da krene u pregovore samo s Albanijom. U razgovoru je Logar naglasio da je Slovenija "odlučno" protiv takvog razdvajanja. Podsjetio je: „Obje države. I Sjeverna Makedonija i Albanija ispunjavaju kriterije koje je postavila EU. A budući da se EU temelji na vladavini zakona i jednakim standardima za sve, obje zemlje bi trebali preći na sljedeći nivo.
Posljednjih godina strategija EU prema zapadnom Balkanu bila je „čekanje”. EU nije bila previše aktivna u pogledu otklanjanja zastoja reformi u regiji ", rekao je slovenački šef diplomatije Anže Logar za portal Euroactiv. „Znamo šta se od tada dogodilo: treće strane su postale aktivnije u regionu; neki su počeli slijediti svoje strateške interese. To pokazuje ranjivost i značaj regije za EU. To je strateški opasno", naglasio je Logar.
Anže Logar o BiH i non-paperu
Euroaktiv pominje i kako je prije izvjesnog vremena bilo ogorčenja zbog navodnih diplomatskih depeša iz Slovenije koje navodno predlažu promjene granica po etničkim linijama na Balkanu. Vijest je potresla čitav region Balkana i podigla strah od novih tenzija u jugoistočnom dijelu Evrope.
Na pitanje o tzv. non-paper-ima, Logar je odgovorio da Slovenija snažno podržava teritorijalni integritet zemalja zapadnog Balkana kao i da je to pomenuo na nedavnom sastanku s ministricom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. „Slučaj BiH zapravo predstavlja najveći izazov u regiji”, dodao je Logar i naglasio kako polaže "velike nade" u rad novog visokog predstavnika EU Christiana Schmidta.
Ali prije nego što se pristupi rješavanju problema u BiH, „moraju se riješiti neki drugi regionalni problemi kako bi se pokazalo da možemo postići rezultate […] Ako započnemo sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i ako bude napretka u dijalogu Beograda i Prištine, to će poslati pozitivnu poruku cijeloj regiji. A to znači da se na kraju možemo efikasnije agirati u BiH", istakao je Logar za portal Euroactiv.
Na pitanje kakve perspektive vidi u budućim odnosima Srbije i Kosova, Logar je rekao: "Teško je reći kuda će pregovori voditi." Međutim, specijalni izaslanik EU Miroslava Lajčak jasno je rekao da EU ne namjerava da to pitanje „ostavlja na dugom štapu”.
