Svijet

Amerikanci u panici: Evropi prijeti katastrofa, Putin bi najveću pobjedu mogao ostvariti u Parizu

Bijela kuća počela je gajiti strah da bi Vladimir Putin uskoro mogao zabilježiti svoju najveću pobjedu u ruskoj invaziji na Ukrajinu - u Parizu.

U administraciji predsjednika Joea Bidena raste zabrinutost zbog sužavanja biračkih mjesta na francuskim predsjedničkim izborima koji pokazuju tijesnu utrku između aktuelnog Emmanuela Macrona i krajnje desničarke Marine Le Pen.

Moguća pobjeda Le Pen, simpatizera Putina, mogla bi destabilizirati zapadnu koaliciju protiv Moskve, poremetiti ulogu Francuske kao vodeće evropske sile i potencijalno ostaviti druge čelnike NATO-a hladne oko ostanka u savezu, tvrde tri visoka dužnosnika administracije koji nisu ovlašteni javno raspravljati o privatnim razgovorima, piše Politico.

Visoki američki dužnosnici oprezno su pratili preko Atlantika bilo kakve znakove mogućeg uplitanja Rusije u prvi krug izbora koji će se održati u nedjelju. Ankete sugeriraju da bi Macron i Le Pen vjerovatno tada krenuli u obračun 24. aprila - i da bi potencijalna utrka dvije osobe bila blizu.

Le Pen su, u njenom trećem pokušaju da postane predsjednik, naglo porasle šanse u posljednjih nekoliko sedmica, jer je ublažila svoju notorno zapaljivu retoriku kako bi se usredotočila na pitanja troškova života. Milioni u Francuskoj bore se da spoje kraj s krajem nakon porasta cijena plina od 35 posto tokom prošle godine.

Njezin životopis duboko zabrinjava Bijelu kuću.

Iako Le Pen sebe naziva benignim populistom, njena predizborna platforma o imigraciji i Islamu i dalje je radikalna, s planovima da zabrani veo na svim javnim mjestima i spriječi strance da uživaju ista prava kao francuski državljani. Njeno je prezime, u određenim krugovima, sinonim za rasizam i ksenofobiju - sada je predvodnica krajnje desne, anti-imigrantske stranke koju je osnovao njen otac. I bila je neskrivena obožavateljica Putina, kojeg je upoznala u Moskvi 2017. Iako se donekle distancirala od ruskog predsjednika nakon invazije na Ukrajinu, suosjećajno je govorila o Putinovom obrazloženju rata i odbacila neke od stavova zapadne koalicije tvrdolinijaške mjere protiv Rusije.

„Želimo li umrijeti? Ekonomski bismo umrli!” upitala je u nedavnoj televizijskoj debati, na pitanje treba li Francuska prekinuti uvoz nafte i plina iz Rusije. “Moramo misliti na naše ljude.”

Pobjeda Le Penove, nekada nezamisliva, dovela bi Evropsku uniju u najveću krizu od Brexita, što bi potencijalno izazvalo polagano umrtvljenje odnosa i potpuno poremetilo kontinent. A kratkoročno, to bi duboko potreslo proukrajinsku koaliciju koja se proteže od Varšave do Washingtona.

Najgori scenarij bi, prema dužnosnicima Bijele kuće, bio da bi Le Pen mogla pobijediti i potom povući Francusku iz koalicije koja trenutno stoji uz Kijev protiv Moskve. Macronova vlada već hoda po tankoj liniji s Moskvom, a francuski predsjednik pokušavao je igrati ulogu posrednika u danima prije Putinove invazije. Od tada Francuska podržava Ukrajince oružjem i pomoći, ali oni o tome šute, odbijajući objaviti detalje o tome šta i koliko šalju.

Washington se boji da bi Le Pen u Elizeju narušio ovu osjetljivu ravnotežu. Njena bi pobjeda tada mogla potaknuti druge evropske čelnike - od kojih su neki već bili nervozni zbog toga što će postati oštriji prema Rusiji - da također odustanu od saveza.

Neki Bidenovi saradnici vjeruju da čak i ako Macron uspije u malom reizboru, to bi i dalje moglo imati zastrašujući učinak na evropske čelnike koji bi mogli brinuti o vlastitoj eventualnoj političkoj budućnosti protiv populista manje toksičnih od Le Pen. Taj strah može se samo pogoršati ako rat između Rusije i Ukrajine postane dugotrajan sukob koji traje mjesecima, što rezultira višim cijenama energije diljem Evrope, kontinenta koji energetski ovisi o Moskvi.

“Njen izbor bio bi katastrofa za Evropu i transatlantsku frontu za podršku Ukrajini”, rekao je Benjamin Haddad, viši direktor Evropskog centra pri Atlantskom vijeću. “Ona je protiv sankcija i isporuke oružja, uvijek se slagala s Kremljom oko razgovora o Ukrajini ili NATO-u. Njena platforma uključuje napuštanje vojnog zapovjedništva NATO-a i niz mjera blokiranja protiv EU koje bi de facto predstavljale Frexit u nastavku, iako je ovaj put skinula Frexit iz svog programa kako ne bi prestrašila birače.”

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel nekoć je smatrana evropskim izaslanikom Putina, plašt koji je sada pao na Macrona nakon njena izlaska. Uoči rata, Macron je sjedio preko Putinovog poznatog dugačkog stola u pokušaju da spriječi invaziju; dvojica čelnika od tada su nekoliko puta razgovarala telefonom. Macron je bio kritiziran zbog angažmana s Putinom, posebno od predsjednika i premijera Poljske.

U Francuskoj je rasla ogorčenost što je Macron – koji je svladao Le Pen 2017. – bio daleko više usredotočen na međunarodnu diplomatiju nego na domaće brige i probleme s finansijama za zemlju umornu nakon što se dvije godine borila s pandemijom. Macron se sukobio s protestantima takozvanih "žutih prsluka", isprva potaknut porezom na plin, a zatim je postao širi pokret u 2018-19. Također nikada nije uspio odbaciti stigmu da je vođa "Pariza" - ne Francuske - koji nije uspio saosjećati sa svakodnevnim problemima.

To što je kasno uskočio u predsjedničku kampanju, uvjeren da bi djelovanje kao međunarodnog državnika jamčilo drugi mandat, primjer je za neke birače.

Pobjeda Le Penove, vjeruje većina analitičara, ostaje malo vjerovatna. U njenoj trci prije pet godina, ankete su neko vrijeme bile tijesne prije nego što se utrka pretvorila u značajnu pobjedu Macrona. A kada se polje suzi na samo dvoje, mnogim biračima može jednostavno postati neugodna.

Ali ako Macron ovaj put bude poražen od Le Pen, to bi moglo napraviti veliku pukotinu u transatlantskom zidu koji su izgradili Biden i njegove evropske kolege. Nakon četiri burne godine Donalda Trumpa koje su teško zategnule tradicionalne saveze, Bidenova misija je bila da uvjeri Evropu da ponovno može računati na Sjedinjene Države. Za vrijeme svog predsjedništva tri je puta putovao Evropom - uključujući prošli mjesec u Bruxelles i Poljsku - kako bi potvrdio te veze, a SAD je ponovno opredijeljen za NATO savez osmišljen kao bedem moskovskoj agresiji. Pariška i Washingtonska prašina oko sporazuma AUKUS, koji je Francuskoj oduzeo unosan sporazum o podmornicama s Australijom, čini se da sada uvelike stoji iza Bidena i Macrona.