Banjolučka ljepotica

Arnaudija džamija danas otvara vrata vjernicima i putnicima namjernicima: ‘Dokaz da vakuf nikad ne može biti uništen’

Banjolučka ljepotica, Arnaudija džamija opet je spremna 7. maja otvoriti vrata vjernicima i putnicima namjernicima, a po riječima Huse Salihovića iz Vakufske direkcije u BiH ovaj datum ima simboličnu vrijednost jer je na taj dan 1993. godine Arnaudija porušena i "na isti dan će ona biti vraćena gradu Banja Luka kao zasigurno jedan od simbola grada".

Islamska zajednica u BiH je 7. maj odredila kao Dan džamija uzimajući u obzir simboliku datuma, stoga je Rijaset IZ donio odluku da se Arnaudija otvori na taj datum.

Organizacioni odbor s muftijom Ismailom ef. Smajlovićem na čelu nekoliko mjeseci je radio na pripremama za svečano otvaranje Arnaudije. Očekuje se veći broj zvaničnika iz BiH, dijaspore i Republike Turske.

Značaj ponovne izgradnje Arnaudije džamije je višedimenzionalan, a kako je stručni savjetnik za pravne poslove Vakufske direkcije Huso Salihović pojasnio, Arnaudija džamija je vjerski objekat i sa tog aspekta se ispunjava misijska djelatnost Islamske zajednice u smislu osiguranja prostora za takav objekat.

Drugi aspekt, naveo je, odnosi se na vrijednost Arnaudije u smislu kulturno-historijske vrijednosti, jer lokalitet ima status nacionalnog spomenika BiH i ponovnom izgradnjom džamije oživljava se jedan nacionalni spomenik BiH po čemu je ne samo Banja Luka prepoznatljiva, već cijela BiH.

"Arnaudija je itekako važna Bošnjacima na ovom prostoru. Vraćanjem Arnaudije mi zapravo vraćamo gradu Banja Luka ono po čemu je bio prepoznatljiv, vraćamo njegove simbole. Arnaudija, kao i sve ostale džamije pokazuju nam i ponovno nas uče da je vakuf trajno dobro i da vakuf nikad ne može biti uništen", kazao je Salihović u intervjuu za Fenu.

Arnaudiju džamiju sagradio je Hasan defterdar, ministar finansija Bosanskog pašaluka u vrijeme stolovanja Ferhad-paše, čiji je bio lični prijatelj i potpisnik njegove vakufname. Po porijeklu je bio vjerovatno Albanac, pošto narod prozva njegovu džamiju Arnaudija. Zahvaljujući kamenom tarihu iznad ulaza, saznaje se da je sagrađena 1594/1595. godine.

Izgrađena je u klasičnom osmanlijskom stilu kao i Ferhadija džamija, a svojim stilskim i tipološkim karakteristikama pripada grupi jednoprostornih džamija sa kupolom i tri kupolice. Ističe se svojim skladnim proporcijama i oblikom te masivnim kamenim turbetom. Ulaz u turbe je iz same džamije.

Arnaudija džamija je posebna i zbog toga što ima malu munaru u ogradi, akšamluk-munaricu ili ezan-tašu koja je sastavni dio cijelog kompleksa.

"Tokom agresije na BiH bila je više puta skrnavljena. Arnaudija džamija zajedno sa turbetom i vitkom kamenom munarom porušena je u noći između 6. i 7. maja 1993. godine, iste noći kada je porušena i najpoznatija banjalučka džamija Ferhadija, a potom su joj ostaci razvezeni na razna mjesta izvan grada", naveo je Salihović.

Iako je vođeno i još se uvijek vodi nekoliko postupaka za rušenje banjalučkih džamija, on naglašava da još uvijek nisu otkriveni počinioci.

"Međutim, ukoliko se uzme u obzir način rušenja i potrebe osiguranja logistike, kao i samog eksploziva, a posebno ukoliko se uzme u obzir da je porušena za vrijeme trajanja policijskog sata, onda se može zaključiti da je Arnaudija zajedno sa ostalim banjalučkim džamijama porušena na sistemski način - kazao je Salihović.

S obzirom na to da je nacionalni spomenik, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je Odlukom odredila da graditeljska cjelina Arnaudije sa svim pripadajućim objektima (turbeta, munare akšam-taš, kamene česme, harema sa nišanima i dvorišta, ulaznog objekta u kompleks, sa pripadajućim kamenim zidovima koji ograđuju graditeljsku cjelinu) i haremom, bude rekonstruirana na izvornoj lokaciji, u izvornom obliku, iste veličine, od istog ili istovrsnog materijala, primjenom istih tehnoloških pristupa u najvećoj mogućoj mjeri, a na osnovi dokumentacije o njenom izvornom obliku koji je sastavni dio odluke o proglašenju lokaliteta nacionalnim spomenikom.

Godine 2017. postavljen je kamen-temeljac za ponovnu izgradnju Arnaudije džamije.

"Na osnovu potpisanog Protokola, Generalna direkcija vakufa Republike Turske je prihvatila finansirati kompletne radove na ponovnoj izgradnji kompleksa Arnaudije", istakao je Salihović.

Arnaudija džamija je bila dokumentovana, dodao je on, te njena ponovna izgradnja u autentičnom smislu nije bila zahtjevna s aspekta autentičnosti.

"Zahvaljujući prije svega knjizi "Dokumenti opstanka" autorice Sabire Husedžinović, projektantima je bio olakšan zadatak da se Arnaudija džamija vrati u njenom izvornom obliku kakva je bila prije rušenja. Husedžinović će zaista biti upamćena u historiji kao osoba koja je dala nemjerljiv značaj dokumentovanju ne samo ove već svih banjalučkih džamija", naveo je Salihović.

Na ponovnoj izgradnji Arnaudije džamije radilo je nekoliko firmi. Glavni izvođač radova bila je turska firma BILSA, potom Neimari d.o.o. Sarajevo i Inžinjering Jelah. Ukupan trošak ponovne izgradnje Arnaudije džamije iznosio je oko šest miliona KM.