U atini

Čavara pozvao predstavnike zemalja članica EU da se BiH omogući otvaranje pregovaračkog procesa

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Marinko Čavara učestvovao je u Atini na 35. zasjedanju Parlamentarne skupštine Frankofonije za region Evropa.

Na zasjedanju, čiji je domaćin bio Parlament Republike Grčke, najviši predstavnici parlamenata evropskih zemalja razmijenili su stavove i mišljenja o centralnoj temi pod naslovom „Rat u srcu Evrope: ka stvaranju novog svjetskog poretka?“

Zasjedanje je otvorio predsjednik Parlamenta Republike Grčke Constantin Tassoulas, koji je istakao važnost saradnje demokratski izabranih institucija zakonodavne vlasti u vremenu kad je demokratija suočena sa ratom, odnosno kad se dovodi u pitanje.

Učesnike zasjedanja pozdravio je i ministar vanjskih poslova Republike Grčke Georgos Gerapetritis, koji je govorio o potrebi zalaganja svih nacija i država za dijalog i mirno rješavanje konflikata i ratnih sukoba, uz, kako je naglasio, puno poštovanje međunarodnog prava.

U svom obraćanju učesnicima zasjedanja, predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Marinko Čavara upozorio je da, nakon rata na prostoru bivše Jugoslavije, ponovo proživljavamo rat na evropskom tlu sa ogromnim štetnim posljedicama po živote svih Evropljana.

Predsjedavajući Čavara snažno se založio za zaustavljanje rata, kao i za djelovanje u pravcu stabilizacije u odnosima zemalja Evrope.

S tim u vezi, predsjedavajući Čavara naglasio je potrebu integracije u Evropsku uniju (EU) država Evrope koje nisu članice EU, posebno Bosne i Hercegovine s ciljem stabilizacije političkih odnosa i razvoja privrede i svih segmenata društva.

Predsjedavajući Čavara pozvao je predstavnike zemalja članica EU da se Bosni i Hercegovini omogući otvaranje pregovaračkog procesa za članstvo u EU, ocijenivši da bi takva odluka sigurno pozitivno uticala na situaciju u BiH, kao i u cijelom regionu.

U okviru panela raspravljalo se o posljedicama rata u Ukrajini na evropskom tlu, posebno o sistemskoj, migracionoj, energetskoj i ekonomskoj krizi koju je taj rat izazvao.

Bilo je riječi i o izazovima i slabostima demokratije suočene s ratom, kao i o novoj geopolitičkoj mapi svijeta i budućnosti demokratije suočene sa fragmentiranom globalnom scenom, saopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću PSBiH.