Vijesti

Cijene hrane rastu mjesecima unazad. Stručnjaci nisu optimistični: Tek naredne godina stabilizacija

O skoku cijena osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini govorilo se tokom cijele prošle godine. Iz mjeseca u mjesec stanje na svjetskom tržištu se mijenjalo. Građani su iz mjeseca u mjesec očekivali šta će sljedeće poskupjeti, ali ono što su sigurno znali je da do povećanja plata neće doći.

Osam životnih namirnica

Ulje, brašno, povrće, pileće meso samo su neke od osnovnih prehrambenih proizvoda čije su cijene iz mjeseca u mjesec tokom 2021. godine rasle. Vlada FBiH i RS su ograničile cijene marže na neke od osnovih životnih namirnica, međutim, građanima naše zemlje to nije puno pomogle.

Podsjetimo se, Vlada FBiH je u aprilu 2021.godine donijela odluku o ograničenju marže na osam životnih namirnica. S druge strane, Vlada RS je sličnu odluku donijela početkom novembra.

Od aprila prošle godine na snazi je odluka federalne Vlade da marža u veleprodaji ne smije prelaziti maksimalnu visinu od šest posto, a u maloprodaji od osam posto na nabavnu cijenu. U RS je važilo da postojeće marže u prometu na malo, umjesto ranijih 10 posto, smanjene su na 8 posto, a marže u prometu na veliko, umjesto 8 posto, smanjene su na 6 posto.

Bitno je istaknuti da je marža ograničena na sol, životinjsku mast, suncokretovo ulje i biljnu mast, margarin, pasterizirano mlijeko, jogurt, pšenično brašno, hljeb, šećer, hranu za dojenčad i hranu za bebe.

Koliko su značile ove marže te o kakvoj je uštedi riječ razgovarali smo sa Admirom Čavalićem, bh. ekonomskim analitičarem.

Admir Čavalić

"Sasvim je jasno zašto to nisu učinkovite mjere. Zato što mi nemamo krizu marži, nije došlo do povećanja marži nego poskupljenja opšteg. To podrazumijeva cijene faktora proizvodnje. Neki trgovaci su spuštali maržu da bi potaknuli potražnju. Marže ne trebaju da budu u fokusu ekonomskih politika jer nije došlo do rasta marži nego do faktora proizvodnje, uključujući transportne proizvode", kazao je Čavalić.

Faktor proizvodnje uvjetuje čitavu proizvodnju i to je kako kaže bitno istaknuti.

Kako su mnogi analitičari naveli ograničavanjem marži građani su na utrošenih 100 KM, mogli uštedjeti dvije marke, odnosno ni litar jogurta koji u trgovinama košta u prosjeku 2.20 KM.

Drastično visoke cijene brašna

No, kao glavni faktor poskupljenja navodi se činjenica da naša zemlja uvozi najviše hranu iz inozemstva. Dakle, samim tim kada god dođe do promjene u cijenama na svjetskom tržištu doći i kod nas.

"Došlo je do poskupljenja i u Srbiji, koja nije toliki uvoznik hrane iz inostarnstva. Iz jednog prostog razloga, jer faktori proizvodnje determinišu poskupljenja. Vrlo je teško, pogotovo za male zemlje poput naše, da zaštitimo domaću proizvodnju i učiniti je neovisnom. U ovakvim uslovima, bolje je imati više uvoznih alternativa. Ovo stanje ne odgovara nikome na tržištu. Doći će do stabilizacije. Optimistična predviđanja je da će se to desiti na proljeće ili pak na ljeto kada se inače oporavlja ekonomija. Najgore prognoze kažu tek naredna godina", istaknuo je Čavalić za Raport.

Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika FBiH ipak je stava da se rast cijena osnovnih životnih namirnica može obuzdati ulaganjem u porizvodnju domaće hrane. Kazao je za Raport da se sada uvozi 80 posto hrane, te da to znači da nema kontrole nad tim cijenama.

"Mi smo postali ovisnici u uvoznoj robi i hrani. Država se nije potrudila da zaštiti državnu proizvodnju, da možemo proizvodi makar 80 posto kako je to bilo prije rata. Mi smo na nekih sada 20 do 30 posto potreba naših građana. Ne kontrolišemo tržište niti cijene", istaknuo je Bićo.

Nedžad Bićo

Kazao je za Raport da bi se u BiH uskoro moglo očekivati i poskupljenje hljeba i ostakih pekarskih proizvoda.

"Jesenja sjetva pšenica je skuplja za 110 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dakle, 2020. godine je za jedan hektar je trebalo 1.019 KM da se zasadi hektar pšenice. Jesenja sjetva 2021. godine je koštala već 2.100 KM. Na proljeće možemo očekivati da vrećica brašna od 25 kilograma bit će preko 30 KM", istaknuo je Bićo.

Zbog poskupljenja električne energije, ali i rekordnih cijena pšenice na berzama, u BiH je brašno poskupjelo za 30 odsto, a očekuje se i rast cijena pekarskih proizvoda od 10 do 20 odsto.

Robovlasnički odnos prema radnicima

"Sve je to jedan lančani krug. Uvoznicima nam diktiraju cijene. Trgovačku maržu Vlada može ograničiti, ali onda neće niko raditi", zaključio je on.

Optimističan nije bio ni Marin Bago iz Udruženja potrošača. Kako nam je kazao za građane više nikoga nije briga.

"Žalosno. Vlada ne treba ograničavati cijene, ona treba odrediti minimalnu plaću da radnici mogu živjeti. Vlada FBiH zna zašto rastu cijene. Teško se sa ovim može napraviti nešto bolje. Svoje smjestili, a za nas obične smrtnike nikoga nije briga. Firma zarađuje, a ne plaćaju radnike. Prema radnicima imaju robovlasnički odnos", kazao je Bago.