Ekonomija

Cijene hrane u svijetu najniže u zadnje dvije godine. Najviše pojeftinio šećer

Cijene hrane šećer

Cijene hrane pale su i u junu, spustivši se na najniži nivo u više od dvije godine pod pritiskom pojeftinjenja šećera, biljnih ulja i žitarica, objavila je agencija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO. FAO-ov indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u junu za 1,4 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u maju i iznosio je u prosjeku 122.3 boda, što je njegova najniža vrijednost od aprila 2021. godine.

To znači i da je bio za 23,4 posto niži nego u rekordnom martu 2022. godine, na početku rusko-ukrajinskog rata. Najviše je u junu pojeftinio šećer, za 3,2 posto u odnosu na maj, što u FAO-u objašnjavaju dobrim početnim rezultatima žetve šećerne trske u Brazilu i slabom uvoznom potražnjom. Izrazito su pojeftinili i biljna ulja i žitarice, za 2,4 odnosno 2,1 posto u odnosu na maj, utvrdila je agencija UN-a.

Cijene biljnih ulja spustile su se na najniži nivo od novembra 2020. godine budući da je pojeftinjenje palminog i suncokretovog ulja nadjačalo poskupljenje sojinog i ulja uljane repice. Pad cijena žitarica odražava pojeftinjenje većine proizvoda, uključujući pšenicu, rižu, kukuruz, ječam i sirak.

Indeks mliječnih proizvoda pokazuje pad cijena za 0,8 posto u odnosu na maj, a indeks mesa njihovu stagnaciju.

U zasebnom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je više-manje potvrdio procjenu ovogodišnje proizvodnje, izračunavši da bi trebala dosegnuti 2819 milijardi tona. To bi značilo da bi porasla za 1.1 posto u odnosu na 2022. godinu. Proizvodnja pšenice trebala bi se u sezoni 2023./2024. smanjiti za 2.3 posto u odnosu na rekordnu sezonu na izmaku.

Podignute su prognoze proizvodnje pšenice u EU, gdje su očekivanja uroda blago poboljšana zahvaljujući općenito povoljnim vremenskim prilikama. Iznimka je štetan utjecaj suše na Iberskom poluotoku, ističu u FAO-u. Proizvodnja krupnih žitarica, uključujući kukuruz, trebala bi pak porasti za 2.9 posto, a proizvodnja riže za 1,2 posto.

Potrošnja žitarica trebala bi se u novoj sezoni koja je počela u julu zadržati na nivou netom završene 2022./2023., procjenjuju u FAO-u dodajući i da očekuju pojačanu potražnju u prvom redu za kukuruzom za potrebe proizvodnje stočne hrane.

Zalihe žitarica trebale bi na kraju nove sezone biti više za 2,3 posto nego na njenom početku i dosegnuti 878 miliona tona. Trgovina žitaricama trebala bi se zadržati na nivou netom završene sezone, uz smanjeni obim trgovine pšenicom u odnosu na rekord u 2022./2023., procjenjuju u FAO-u.