Sigurna luka

Cijene zlata blizu su historijskih vrhunaca. Evo zašto je taj metal opet tražen

Unca čistog zlata na svjetskim berzama ponovno je blizu nivoa od 2.000 dolara, a prema ekonomistima, ovaj put mogla bi dosegnuti i najviši nivo u historiji. Je li rast cijena zlata posljedica izbijanja rata u Izraelu i Pojasu Gaze ili je u pitanju nešto drugo?

Zlato je nedavno, prvi put od maja, došlo do nivoa od 2.000 dolara po unci (31.103 grama). Iako ta važna psihološka granica nije trajno probijena, stručnjaci tvrde da je to samo pitanje vremena.

Otkako je počeo rat u Izraelu, cijene zlata porasle su za 170 dolara po unci. Međutim ekonomisti se pitaju je li ovo zaista bijeg kapitala prema 'sigurnoj luci'? U intervjuu za tagesschau.de, Robert Rethfeld iz Wellenreiter Investa upućuje na cijenu nafte, a koja je nedavno pala. 'To se ne uklapa u scenarij obilježen strahovima zbog Bliskog istoka i bijegom prema zlatu', tvrdi.

Ako se rat u Gazi proširi na druge zemlje na Bliskom istoku, stručnjaci iz Bloomberg Economicsa, kao i glavni ekonomist konsultantske firme EY, očekuju da će cijene nafte porasti na 150 dolara.

Međutim trenutno nema naznaka razvoja u tom smjeru. U svakom slučaju, slika zlata kao sigurnog utočišta nije uvijek ispravna, kaže Rethfeld: 'Cijene zlata padaju u recesijama, a niti tokom pandemije koronavirusa nije se dokazalo kao utočište za kapital.'

Svjetsko vijeće za zlato (WGC) opravdanje za rast cijena nalazi u velikim otkupima koje provode centralne banke širom svijeta. One su u devet mjeseci ove godine kupile 800.000 tona zlata - 14 posto više nego lani.

Budući da se tim plemenitim metalom trguje u dolarima, zemljama ono postaje skuplje kako ta valuta jača i time slabi potražnja.

Situacija na tržištu obveznica i dionica također je vrlo važna za cijenu zlata jer ono samo po sebi ne isplaćuje dividende ili kamate. Porast kamatnih stopa čini ulaganje u njega manje privlačnim, a obveznice zanimljivijima. Ovdje je relevantna stvarna kamatna stopa - to jest nominalna kamatna stopa minus inflacija.

Zlato, prema Rethfeldu, još uvijek ima prostora za rast: 'Cijena bi mogla, prema tehničkim pokazateljima, porasti na 2-300 dolara. To bi značilo da bi oborilo svoj rekordno visok nivo od 2.072 dolara. Prošle sedmice, s cijenom od 1.902 dolara po unci, zlato je bilo najskuplje od marta 2022.'

No kada se uz cijenu zlata uračuna inflacija, investitori baš i nemaju razloga za veselje. 'Čak i da cijena zlata poraste na 2.300 dolara, što je teško moguće, inflacija pojede jako velik dio tog prinosa', dodaje ekonomista.

Smatra se da zlato na duži rok dobro čuva vrijednost, ali pritom je vrlo važan trenutak ulaganja. Naprimjer, ulagači koji su početkom osamdesetih kupovali zlato po cijenama od 850 dolara po unci bili su u gubicima više od četvrt stoljeća, a ako uzmemo u obzir pad kupovne moći dolara, do danas nisu nadoknadili minuse.

'Ako je netko osamdesetih godina prošlog stoljeća uložio u američki dionički indeks Dow Jones, do danas je ostvario povrat od 900 posto. Zbog toga je jasno koja klasa imovine može s pravom nositi titulu sigurnog utočišta', zaključio je Rethfeld.