Trzanska ili Alibegova džamija u Žepču jedini je objekat proglašen nacionalnim spomenikom BiH u ovom kraju. Na listu nacionalnih spomenika BiH uvršten je zajedno sa haremom, u kojem se nalazi i grob posljednjeg vrandučkog kapetana Mahmud-bega, prijatelja Zmaja od Bosne, Husein-kapetana Gradaščevića.
Uz ovu malu mahalsku džamiju za koju se pretpostavlja da je nastala u 16. stoljeću veže se nekoliko priča. Džamija nosi dva imena, a za svako postoji i obrazloženje.
"Mahala u kojoj se džamija nalazi naziva se Trzna, pa joj otud i naziv Trzanska. Trzna je toponim koji i inače označava mjesto okupljanja naroda. Nekad u nekim spisima ta mahala se nazivala i trgovište, što vjerovatno vuče neke korijene sa trgovinom i ljudima koji su tu živjeli", kazao je u razgovoru za Fenu imam Alibegove/Trzanske džamije Irdin efendija Tutnjić.
Kada je riječ o porijeklu naziva Alibegova džamija, ef. Tutnjić ispričao je legendu o džamiji koja je objavljena u časopisu Muallim.
"Kada je Eugen Savojski prolazio ovim prostorima kako je palio i žario kuda god je prošao, tako je stradalo i Žepče. A sa njim stradale su i sve četiri žepačke džamije", navodi imam Tutnjić.
I te 1697. godine, dodaje on, prema legendi negdje u nekom ćošku, na tavanu džamije sakrio se dječak Ali, koji će kasnije postati poznat kao Alija Žepčak. On se priključio vojsci Ferhad-paše Sokolovića koja je pobijedila je Eugena Savojskog te uspjela da zarobi sedam generala i najstarijeg sina Eugena Savojskog.
Zbog zasluga u borbi Ferhad-paša Sokolović imenovao je Aliju Žepčaka bajraktar-begom i darovao mu begovat Žepačko polje.
"Vojske su sklopile primirje i kad je potučeni general Eugen Savojski pročitao uslove mira – razjaren poruči: 'Ratnu odštetu plaćam kao što je i uobičajeno, a za sina ne dam ni helera! Radite s njim što hoćete!'. Odštetu je platila majka grofica Savojska koja je prodala imanja u Štajerskoj i Ugarskoj te otkupila sina jedinca" - priča efendija Tutnjić.
Dio od otkupnine, kako je naveo, Ferhad-paša Sokolović darovao je bajraktaru Alibegu Žepčaku te on od tog dijela obnovi Trzansku džamiju koja zbog tog čina i dobi naziv Ali-begova. "Također sagradi han za putnike namjernike, zdanje za Veliku medresu, te skelu na rijeci Bosni s besplatnim prijevozom" - podvukao je efendija Tutnjić, prepričavajući zapise o tom događaju.
Kako se kao dječak Alibeg sakrivao u zdanju džamije dok je Savojski palio Žepče, tako efendija Tutnjić ističe da u tom slučaju on iako se spominje i kao graditelj džamije, nije onaj koji ju je izgradio, nego obnovio.
Iako su iz Medžlisa Islamske zajednice Žepče pokušali doći do više podataka koji bi svjedočili o ranijem postojanju i nastanku džamije, nisu uspjeli.
Podataka koji bi svjedočili o postojanju i nastanku džamije prije datiranog vremena nema, navodi imam Tutnjić, koji između ostalog kaže da bi prema nepotvrđenim podacima ta džamija mogla biti i jedna od zadužbina sultana Sulejmana.
"Čak smo i do Stambola dolazili ali nismo uspjeli naći ništa osim Alibega i Trzanske" - kazao je Tutnjić.
Trzanska/Alibegova džamija je u augustu 1993. godine minirana i uništena. Nakon toga od nje su ostali samo kameni temelji.
Irdin efendija Tutnjić navodi da je 2008. počela ponovna izgradnja Trzanske džamije, podvukavši da se zbog nastalih oštećenja nije moglo govoriti o rekonstrukciji.
"Morali smo krenuti s nule. Sve počistiti, sačuvati originalno kamenje te ga ponovo pokušati ugraditi", podvukao je.
Imam Tutnjić ističe da su sve žepačke džamije, pa tako i Trzanska, obnovljene sredstvima džematlija uz minimalnu podršku humanitarnih organizacija.
"S obzirom na to da je džamija uvrštena na Listu nacionalnih spomenika, ujedno je i u planu i programu svih onih koji dolaze da posjete Žepče" - podvukao je u razgovoru za Fenu imam Alibegove ili Trzanske džamije Irdin efendija Tutnjić.
