28. januar

Danas se obilježava Dan zaštite podataka: Apsolutna sigurnost ne postoji, neophodno je donijeti novi zakon

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana privatnosti i zaštite podataka u Bosni i Hercegovini, iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH poručeno je da je u vrijeme novih tehnologija i razvoja koji se bilježi u cijelom svijetu u Bosni i Hercegovini potrebno donošenje novog zakona o zaštiti ličnih podataka.

Dan zaštite podataka obilježava se u Evropi svakog 28. januara od 2007. godine, a Vijeće Evrope ga obilježava 18. put. Na ovaj dan ujedno se obilježava i godišnjica Konvencije 108 za zaštitu lica u pogledu automatske obrade ličnih podataka, koja je otvorena za potpisivanje svim zemljama 28. januara 1981.

Važnost ostvarivanja osnovnog prava na zaštitu ličnih podataka postaje neupitna, a svrha zaštite ličnih podataka je osigurati zaštitu privatnog života i ostalih ljudskih prava i osnovnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju ličnih podataka.

Pravo na privatnost

Pravo na privatnost je kroz historiju raslo po važnosti i prilagođavalo svoj sadržaj društvenim okolnostima. Klasičnim sferama privatnosti, kao što su dom, porodica ili dopisivanje, dodaju se nova područja gdje lica takođe očekuju zaštitu privatnosti, na primjer, velike baze ličnih podataka. Globalno, danas se sve više nastoji pronaći zajednički okvir zaštite podataka. U Evropi je to Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), a uskoro će joj se pridružiti i Konvencija 108+. Nažalost, u Bosni i Hercegovini još uvijek nije usvojen novi Zakon o zaštiti ličnih podataka usklađen sa GDPR.

Stoga ovogodišnjim Danom zaštite podataka iz Agencije pozivaju nadležne institucije da pristupe proceduri donošenja novog Zakona usklađenog sa GDPR. Takođe, ovo je i poziv građanima na opreznost pri davanju vlastitih dokumenata koji sadrže lične podatke, te i drugih informacija o privatnom životu na društvenim mrežama i različitim internetskim servisima.

Dragoljub Reljić, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) Bosne i Hercegovine, podsjetio je da je Bosna i Hercegovina potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i na taj način preuzela obavezu da svoje propise uskladi sa propisima Evropske unije i relevantnim međunarodnim konvencijama.

"Od početka je trebalo podići svijest o zaštiti ličnih podataka jer to pravo nije postojalo u našem ranijem sistemu. Za ovih 15 godina donesene su hiljade rješenja, mišljenja, izvršeni su inspekcijski nadzori. Međutim, sa razvojem i podizanjem svijesti, došlo je i do nekih novih problema i izazova koje Agencija sa postojećim zakonskim rješenjima i kapacitetima teško može riješiti. Svi smo svjedoci razvoja informacionih tehnologija, procesa digitalizacije, masovne upotrebe video i audio nadzora, vještačke inteligencije. Svi ti novi izazovi moraju biti riješeni na sljedeći način. Prvi i osnovni uslov je donošenje novog zakona o zaštiti ličnih podataka. Taj zakon o zaštiti ličnih podataka će riješiti, odnosno, postavit će određene preduslove da mi rješavamo probleme koji nastaju kao posljedica ovih uzroka koje sam naveo", naveo je Reljić.

Smatra da taj zakon mora biti usklađen sa Konvencijom 108+, GDPR-om i sa policijskom direktivom.

"Moramo imati isti nivo zaštite kao što imaju i ostale države. Kao što ima Srbija, Sjeverna Makedonija, zemlje Evropske unije…Ne možemo dozvoliti da naši građani imaju niži nivo pravne zaštite ili da nije propisano zakonom neko pravo koje ima u EU, ili da nemaju nezavisni nadzorni organ kojem se mogu obratiti. Očekujem i nadam se da će novi zakon o zaštiti ličnih podataka biti donesen", istakao je Reljić.

Prigovori građana

Govoreći o tome koliko su sigurni lični podaci građana BiH, kazao je da apsolutna sigurnost ne postoji.

"Imamo postojeći zakon, koji je bio veoma inovativan i obezbjeđivao je tu zaštitu, ali 2016. je donesen GDPR. Govorimo o osam godina poslije", dodao je Reljić.

Samira Čampara, pomoćnica direktora u sektoru za inspekcijski nadzor, prigovore i središnji registar, prezentovala je aktivnosti Agencije u protekloj godini.

"Zaprimili smo 290 prigovora građana koji su nam se žalili za razne postupke. Ovaj podatak je pokazatelj da se svijest građana sve više povećava. Najveći broj prigovora podnesen je protiv pravnih i fizičkih lica, nakon toga dolaze javni organi. Predmeti zbog kojih su se vodili ovi postupci se prvenstveno odnose na video nadzor, zatim na direktni marketing, objavljivanje ličnih podataka na službenim web stranicama raznih tijela i na davanje podataka trećoj strani", pojasnila je Čampara.

Navela je da je Agencija u protekloj godini pokrenula 100 postupaka po službenoj dužnosti.

"Sve postupke po službenoj dužnosti po prigovorima nismo riješili u protekloj godini jer nemamo dovoljno kapaciteta", kazala je Čampara.