najveće pitanje

Divovsko svemirsko jaja vodi našu potragu za vanzemaljskim civilizacijama skrivenim u svemiru

Od svih pitanja koja ostaju neodgovorena, pitanje života u svemiru zasigurno je ono koje najviše zaokuplja našu pozornost.

U svemiru čiji je vidljivi rub udaljen 46 milijardi svjetlosnih godina, je li uopće moguće zamisliti da smo sami, jedini planet među milionima, a možda i milijardama koji su vani, gdje se život razvio, oaza života u kosmičkom okeanu?

U potrazi za izvanzemaljskim civilizacijama, istraživači su predložili da bi bilo moguće koristiti svijetle galaktičke događaje poput supernova da djeluju kao žarišna tačka za civilizacije da objave svoju prisutnost!

Predvodnik potrage za vanzemaljskim civilizacijama je SETI – Potraga za vanzemaljskom inteligencijom. SETI je osnovan 1984. kao neprofitna grupa posvećena istraživanju i obrazovanju u više disciplina, Science Alert.

Njegov sveobuhvatni cilj, naravno, potaknuti naše istraživanje porijekla života u svemiru. Istraživanje obuhvaća više tehnologija od analitike podataka, strojnog učenja i tehnika detekcije signala kroz fizičke i biološke nauke.

U radu objavljenom u Astronomical Journalu 12. februara 2024. istraživači SETI-ja izvijestili su o zanimljivom i uzbudljivom razvoju u potrazi za ET-om. Koristeći promatranja sa satelita Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS) tim je pratio SETI elipsoid.

Elipsoid je geometrijski pristup koji identificira područje svemira u obliku jajeta unutar kojeg bi sve inteligentne civilizacije imale vremena za promatranje značajnog astronomskog događaja, na temelju vremena koje je potrebno svjetlosti da putuje svemirom.

Koncept sugerira da bi civilizacije mogle iskoristiti priliku za sinkronizaciju signala na temelju astronomskog događaja.

Pristup pokazuje da učinkovitost korištenja ove tehnike u kombinaciji s kontinuiranim pregledima neba širokog polja može značajno poboljšati našu sposobnost identificiranja potencijalnih signala.

Tehnika uklanja nesigurnosti koje se odnose na procijenjeno vrijeme dolaska signala putem promatranja u rasponu do godinu dana.

Nesigurnosti u ovom pristupu su samo nekoliko mjeseci pa tim maksimalno koristi promatranja za svaku metu kako bi mogli odrediti što bi moglo biti normalno, a što bi mogao biti mogući signal.

Podaci iz TESS-a pokrivaju 5 posto ukupnog skupa podataka prikupljenih tokom njegove trogodišnje misije, a tim je koristio napredne 3D podatke o lokaciji iz Gaie (astrometrijska misija Evropske svemirske agencije koja je razvila najprecizniju 3D kartu naše Galaksije).

Ovim su identificirana 32 cilja unutar južnog područja zone promatranja TESS-a. Početna analiza nije otkrila nikakve anomalije tokom događaja križanja elipsoida.

Dok nastavljamo našu potragu za ET-jem, SETI institut je definitivno još uvijek na čelu, koristeći nove tehnologije i tehnike da nas odvede korak bliže tome da jednog dana, možda, identificiramo naše kosmičke komšije.