popravljen kvar

NASA je konačno dobila signal iz sonde koja se nalazi u mračnim dubinama svemira. Stigao je sa udaljenosti od 24 milijarde kilometara

Prvi put u pet mjeseci, NASA-ini inženjeri primili su podatke koji se mogu dešifrirati s Voyagera 1 nakon što su izradili kreativno rješenje za rješavanje komunikacijskog problema na najudaljenijoj ljudskoj svemirskoj letjelici u svemiru.

Voyager 1 trenutno je udaljen oko 24 milijarde kilometara, a sa svojih 46 godina, sonda je posljednjih godina pokazala više čuda i znakova starenja, piše CNN.

Najnoviji problem s kojim se Voyager 1 suočio pojavio se u novembru 2023., kada je jedinica za modulaciju telemetrije podataka o letu počela slati nedešifrirani ponavljajući uzorak koda.

Sistem podataka o letu Voyagera 1 prikuplja informacije sa naučnih instrumenata svemirske letjelice i spaja ih s inženjerskim podacima koji odražavaju njezin trenutni zdravstveni status. Kontrola misije na Zemlji prima te podatke u binarnom kodu, ili nizu jedinica i nula.

Ali od novembra, sistem podataka o letu Voyagera 1 bio je zapeo u petlji. Iako je sonda nastavila slati stabilan radio signal svom timu za kontrolu misije na Zemlji tokom proteklih nekoliko mjeseci, signal nije nosio nikakve upotrebljive podatke.

Tim misije primio je prve koherentne podatke o zdravlju i statusu inženjerskih sistema Voyagera 1 20. aprila. Dok tim još uvijek pregledava informacije, sve što su do sada vidjeli sugerira da je Voyager 1 zdrav i radi ispravno.

"Danas je bio sjajan dan za Voyager 1", rekla je Linda Spilker, naučnica projekta Voyager u JPL-u, u izjavi u subotu. “Ponovo smo u komunikaciji sa svemirskom letjelicom. I veselimo se povratu naučnih podataka.”

Proboj je došao kao rezultat mudrog pokušaja i pogreške i razotkrivanja misterija koji je doveo tim do jednog čipa.

Rješavanje problema s udaljenosti milijardama kilometara

Nakon što je otkrio problem, tim misije pokušao je poslati naredbe za ponovno pokretanje računalnog sistema letjelice i saznati više o temeljnom uzroku problema.

Tim je 1. marta poslao naredbu nazvanu "poke" Voyageru 1 kako bi sistem podataka o letu pokrenuo različite sekvence softvera u nadi da će otkriti što je uzrok kvara.

Dana 3. marta, tim je primijetio da se aktivnost jednog dijela sistema podataka o letu izdvaja od ostalih iskrivljenih podataka. Iako signal nije bio u formatu koji je tim Voyagera navikao vidjeti kada sistem podataka o letu funkcionira kako se očekuje, inženjer iz NASA-ine Deep Space Network uspio ga je dekodirati.

Deep Space Network je sistem radijskih antena na Zemlji koje pomažu agenciji da komunicira sa sondama Voyager i drugim svemirskim letjelicama koje istražuju naš Sunčev sistem.

Dekodirani signal uključivao je očitavanje cijele memorije sistema podataka o letu.

Istraživanjem očitanja, tim je utvrdio uzrok problema: 3% memorije sistema podataka o letu je oštećeno. Jedan čip odgovoran za pohranjivanje dijela memorije sistema, uključujući dio programskog koda računala, ne radi ispravno. Iako je uzrok kvara čipa nepoznat, mogao bi biti istrošen ili ga je možda pogodila energetska čestica iz svemira, rekao je tim.

Gubitak koda na čipu uzrokovao je neupotrebljivost naučnih i inženjerskih podataka Voyagera 1.

Budući da nije bilo načina za popravak čipa, tim je odlučio pohraniti oštećeni kod s čipa negdje drugdje u memoriji sistema. Iako nisu mogli tačno odrediti mjesto dovoljno veliko da drži sav kod, uspjeli su podijeliti kod u dijelove i pohraniti ga na različita mjesta unutar sistema podataka o letu.

"Kako bi ovaj plan uspio, također su morali prilagoditi te dijelove koda kako bi osigurali, na primjer, da svi i dalje funkcioniraju kao cjelina", piše u objavi iz NASA-e. "Sve reference na lokaciju tog koda u drugim dijelovima memorije (sistema podataka o letu) također je trebalo ažurirati."

Nakon utvrđivanja koda potrebnog za pakiranje inženjerskih podataka Voyagera 1, inženjeri su 18. aprila poslali radio signal sondi naređujući kodu na novu lokaciju u memoriji sistema.

S obzirom na ogromnu udaljenost Voyagera 1 od Zemlje, radio signalu je potrebno oko 22,5 sata da stigne do sonde, i još 22,5 sata da odgovor sa svemirske letjelice stigne do Zemlje.

Dana 20. aprila, tim je primio odgovor Voyagera 1 koji pokazuje da je pametna modifikacija koda uspjela, te su konačno mogli ponovno dobiti čitljive inženjerske podatke sa sonde.

Istraživanje međuzvjezdanog prostora

U nadolazećim sedmicama, tim će nastaviti s premještanjem drugih pogođenih dijelova softvera sistema, uključujući one koji su odgovorni za vraćanje vrijednih naučnih podataka koje Voyager 1 prikuplja.

U početku dizajnirani da traju pet godina, Voyager 1 i njegov blizanac, Voyager 2, lansirani su 1977. i najduže su operativne svemirske letjelice u historiji. Njihov iznimno dug životni vijek znači da su obje svemirske letjelice pružile dodatne uvide o našem Sunčevom sistemu i šire nakon što su prije nekoliko desetljeća postigle svoje preliminarne ciljeve letenja pored Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna.

Sonde trenutno putuju neistraženim kozmičkim područjem duž vanjskih dijelova Sunčevog sistema. Obje su u međuzvjezdanom prostoru i jedine su svemirske letjelice koje rade izvan heliosfere, sunčevog mjehura magnetskih polja i čestica koji se proteže daleko izvan orbite Plutona.

Voyager 2, koji radi normalno, prešao je više od 20,3 milijarde kilometara od našeg planeta.

S vremenom su obje svemirske letjelice naišle na neočekivane probleme i ispadanja, uključujući razdoblje od sedam mjeseci 2020. kada Voyager 2 nije mogao komunicirati sa Zemljom. U augustu 2023. tim misije upotrijebio je tehniku ​​"vika" iz daljine kako bi obnovio komunikaciju s Voyagerom 2 nakon što je naredba nenamjerno usmjerila antenu letjelice u pogrešnom smjeru.

Tim procjenjuje da je još nekoliko sedmica udaljeno od primanja naučnih podataka s Voyagera 1 i raduje se vidjeti što ti podaci sadrže.

"Nikada ne znamo sa sigurnošću što će se dogoditi s Voyagerima, ali stalno me iznenađuje kada samo nastave", rekla je voditeljica projekta Voyager Suzanne Dodd, u izjavi. “Imali smo mnogo anomalija, a one postaju sve teže. Ali do sada smo imali sreće oporaviti se od njih. I misija se nastavlja. A mlađi inženjeri dolaze u tim Voyagera i doprinose svojim znanjem kako bi se misija nastavila.”