Rusija dobija municiju i vojnu opremu iz Iraka za napad na Ukrajinu uz pomoć iranskih mreža za krijumčarenje oružja, tvrde pripadnici iračkih milicija koje podržava Iran i regionalnih obavještajnih službi koji poznaju proces.
RPG-ovi i protutenkovske rakete, kao i brazilski sistemi za bacanje raketa poslani su u Rusiju iz Iraka jer je napad Moskve posustao u posljednjih mjesec dana, saznaje Guardian.
Vlasti u Teheranu također su Moskvi donirale raketni sistem Bavar 373 iranske proizvodnje, sličan ruskom S-300, prema tvrdnjama izvora Guardiana koji je pomogao u organizaciji transporta.
Korištenje crnog tržišta oružjem signalizira dramatičnu promjenu ruske strategije, budući da je Moskva prisiljena nasloniti se na Iran, svog vojnog saveznika u Siriji, nakon novih sankcija zbog invazije na Ukrajinu.
Događaji, također, imaju velike implikacije na smjer i opseg međunarodne trgovine oružjem.
Irak je "postao domaćin" američkim i zapadnim trupama nakon svrgavanja Sadama Husseina 2003., a SAD je obučavao i opskrbljivao različite jedinice iračke vojske i specijalnih snaga za odbranu Vlade Bagdada od pobune. Nakon dvije decenije rata, zemlja je preplavljena oružjem.
Veliki dio je legalno prešao u ruke šiitske milicije koja se protivi američkoj prisutnosti u zemlji, ali je od 2016. službeno uključena u iračke oružane snage u sklopu borbe protiv Islamske države.
Poznate po svojoj učinkovitosti u razbijanju "kalifata" Islamske države i po svom brutalnom postupanju prema sunitskim civilima - ove su grupe postale moćni akteri u iračkom sigurnosnom establišmentu.
RPG-jevi (granate na raketni pogon) i protutenkovske rakete u posjedu Hashd al-Shaabija, najmoćnijeg zaštitnika šiitske milicije, prevezeni su u Iran preko graničnog prijelaza Salamja 26. marta, gdje ih je preuzela iranska vojska i prebačeni u Rusiju morem, rekao je komandant ogranka milicije koji kontrolira prijelaz.
Ḥashd al-Shaabi je također 1, aprila demontirao i poslao Rusima u dijelovima dva raketna lansera Astros II brazilskog dizajna, poznata u Iraku kao licencna verzija Sajil-60, prema izvoru unutar organizacije.
“Nije nas briga gdje ide teško oružje [jer nam u ovom trenutku ne treba]”, rekao je izvor blizak Hashd al-Shaabiju. "Sve što je protiv SAD-a čini nas sretnima."
Tri teretna broda sposobna nositi takve terete – dva pod ruskom zastavom i jedan pod iranskom – prešla su Kaspijsko more od iranske luke Bandar Anzali do Astrahana, ruskog grada na delti Volge, u navedenim vremenskim okvirima.
“Ono što Rusima trenutno treba u Ukrajini su projektili. Za njihov transport potrebna je vještina, jer su krhki i eksplozivni, ali ako ste predani tome, moguće je”, rekao je Yörük Işık, stručnjak za pomorstvo iz Istanbula. "To također nije vrsta aktivnosti koje bi bilo zabilježeno na satelitskim snimcima jer se mogu transportirati u velikim kutijama i običnim kontejnerima za transport."
Mohaned Hage Ali iz Carnegie Middle East Centra, rekao je: “Ta vrsta sofisticiranog naoružanja [sistemi raketnih bacača] napravila bi veliku razliku na ratištu u Ukrajini. Ḥashd al-Shaabi kontrolira veći dio pogranične regije s Iranom, što olakšava transport.
“Druge zemlje poput Kine sada moraju biti vrlo oprezne u slanju oružja Rusiji, s obzirom na novu situaciju sa sankcijama. I Iran, kao dio te osovine, želi osigurati da Rusija ne izgubi tlo pod nogama u ovom sukobu.
“Ako je Putinov režim destabiliziran, to ima velike implikacije na Iran, posebno u Siriji, gdje Damask ovisi o ruskoj zračnoj podršci, a Rusija koordinira kako bi izbjegla direktan sukob između njih i Izraela.”
Opsežne ekonomske sankcije koje su zapadne zemlje nametnule Moskvi nakon invazije na Ukrajinu 24. februara uključuju zabranu kupovine robe s dvojnom namjenom – civilnom i vojnom – kao što su rezervni dijelovi za vozila i određene vrste elektronike i optičkih uređaja, kao i predmeti očite vojne namjene.
Ruski proizvođači su navodno teško pogođeni novim sankcijama, a Ukrajinci su rekli da su glavna tvornica oklopnih vozila u zemlji, kao i tvornica traktora, ostali bez dijelova za izradu i popravak tenkova.
Revidirane zapadne procjene su da je 29 originalnih ruskih taktičkih grupa sada "borbeno neučinkovito" od ukupno 125 bataljona za napad, ili oko 75% ukupne ruske vojske.
Značajni gubici donijeli su malo dobitaka: čini se da je Moskva za sada odustala od svog prvobitnog pokušaja da zauzme glavni grad Kijev, a umjesto toga je povukla i premjestila svoje kopnene snage za ponovni napad na regiju Donbas, na jugoistoku zemlje.
Očekuje se da će se zračni i artiljerijski napadi nastaviti na gradove Harkiv i Nikolajev, kao i na opkoljenu luku Mariupolj.
Prošle sedmice ukrajinske obavještajne službe optužile su Gruziju da pomaže Rusiji u prikupljanju naoružanja, što je još jedan potencijalni znak novih napora Kremlja da iskoristi međunarodno crno tržište oružjem kako bi pribavila pomoć za nastavak invazije na Ukrajinju.
Gruzijske specijalne jedinice dobile su upute od političkog vodstva zemlje da se ne miješaju u krijumčarske kanale iz "istočne Azije" koji su namijenjeni zaobilaženju novih zapadnih sankcija, navodi se u saopćenju Kijevske obavještajne uprave.
Gruzijski zvaničnici rekli su da su ukrajinske tvrdnje neutemeljene. Odnosi između dviju postsovjetskih zemlaja naglo su pogoršani otkako je izbio sukob zbog odbijanja proruske vlade Tbilisija da uvede ekonomske sankcije Moskvi.
Američki zvaničnici također su rekli da je Rusija od Kine zatražila vojno oružje i pomoć za podršku invazije na Ukrajinu.
Guardian završava tekst o krijumčarenju oružja citirajući agenciju Associated Press koja je objavila da je "Ruski saveznik Srbija preuzela kineski protivzračni sistem u tajnoj operaciji tokom vikenda, usred zabrinutosti Zapada gomilanjem oružja na Balkanu dok traje rat u Ukrajini koji bi mogao ugroziti krhki mir u regiji".
