Ekonomija

Ekonomije širom svijeta bore se s inflacijom, sunovrat lire u Turskoj. ‘Globalna kriza će se nastaviti’

Pandemija koronavirusa donijela je mnogo promjena u svakodnevni život. Neke se mogu shvatiti i kao pozitivne, ali ipak većina je negativna. Promjene u ekonomskom sektoru sada dolaze na veliku naplatu. Ekonomije širom svijeta bore se s inflacijom, lancima snabdijavanja, poskupljenjima.

Kao i obično, građani su ti koji najviše osjete ove probleme na svojoj koži.

“Od jutros do večeras, naša valuta je izgubila deset posto vrijednosti, tako da padamo u siromaštvo”, kaže Sadi iz Ankare.

“Slabija lira svakako je loše za Tursku, posebno za one s minimalnim platama. Imam 63 godine i nikada nisam vidjela ovakvo nešto”, ističe njegova sugrađanka Selma.

“Odem da spavam, a kad se probudim cijene porasle. Kupila sam kanister od pet litara ulja, koštalo me 40 lira. Vratila sam se bio je 80 lira. Sljedeći put kad sam se vratila bio je 100 lira. Neko mora reći ‘stop’. Mi ovo ne zaslužujemo kao nacija”, priča Kadriye Dogru iz Istanbula.

Ovo je realnost građana Turske, zemlje čija je nacionalna valuta lira pala za 45% u odnosu na američki dolar od početka godine. Lira je nestabilna već tri godine i zbog pandemije i, kako ekonomski analitičari ocjenjuju, pogrešne monetarne politike Vlade predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i Centralne banke. Tokom posljednjih nekoliko sedmica otišla je u sunovrat.

PROČITAJTE  Inflacija divlja: Zašto cijene skaču i zašto rastu troškovi života

“S globalnom nestabilnošću, labava monetarna politika Centralne banke vodi stope razmjene na gore. Dominantni faktor je politika Centralne banke”, ocjenjuje Ozlem Derici Sengul, ekonomistica i suosnivačica SPINN Consulting.

Erdoğan se pohvalio na nacionalnoj televiziji da je u trećem kvartalu ove godine zabilježen rast turske ekonomije za 7,4%. Logično pitanje koje se sada postavlja je kako to da ekonomija napreduje, a građani nemaju novca ni za osnovne životne potrebe?

“Vodimo politiku zasnovanu na rastu investicija, zapošljavanja, proizvodnje i ta politika nije tek tako došla preko noći. Sve učinjeno u proteklim godinama su bile pripreme za to”, poručio je Erdoğan.

Vrijednost lire je važna i za bh. ekonomiju, budući je veliki broj turskih investitora u našoj zemlji i naših u Turskoj. Osim toga, neupitan je i strateški značaj Turske za BiH. Ekonomski analitičar Admir Čavalić je za Federalnu televiziju pojasnio glavnu grešku u turskoj monetarnoj politici.

“Vlada opća nestabilnost. I onda umjesto da se primjenjuje tzv. restiktivna monetarna politika, koja ima cilj da uspori i zaustavi inflaciju, sada se s turske strane održava ekspanzivna monetarna politika, što znači niske kamatne stope, uz opravdanje da će to privući investicije i pokrenuti proizvodnju, a vidimo da se to ne dešava”, objašnjava Čavalić.

PROČITAJTE  U KS 551 novozaraženih. 1.125 osoba se opravilo, jedna umrla

Bosna i Hercegovina, iako nejaka i do grla u svojim problemima, ipak ne mora paničiti kada je u pitanju pad konvertibilne marke.

“Zasad, konvertibilna marka je apsolutno stabilna i ostat će tako. Međutim, ono što nas brine jeste inflacija. Iako zvanično stopa inflacije, odnosno, njene prognoze ne prelaze 2%, vidimo da indeksi potrošačkih cijena pričaju drugu priču i govore otprilike 4-5% rasta cijena. Paradoksalno, svi svjetski izvještaji koji prate ekonomska zbivanja kažu da je upravo monetarni dio najzdraviji dio bh. ekonomije, onaj dio koji mi ne možemo kontrolisati”, ističe Čavalić.

Čavalićeva prognoza za naredni period je da će se globalna kriza nastaviti, prvenstveno kroz energetsku krizu tokom zime, zbog povećane upotrebe energenata. Smatra da ćemo mi BiH u januaru imati poskupljenja u tom sektoru za privredne subjekte, dok, kako kaže, sumnja da će biti poskupljenja za građanstvo. Govoreći o stabilizaciji, Čavalić kaže da se ona može očekivati na proljeće.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare