U novim dokumentima o ubistvu američkog predsednika John F. Kennedyja nema ništa novo, ocjena je istraživača i novinara nakon što je američki Nacionalni arhiv objavio dio dokumentacije iz vladine istrage atentata u Dalasu, 22. novembra 1963. Novi dokumenti očekuju se 15. decembra sljedeće godine, do tada – dosije Kennedy ostaje jedna od najvećih političkih misterija 20. vijeka.
Kada bi se pisalo uputstvo o tome kako da se decenijama hrane teorije zavjere, uzor bi mogao da se pronađe u Washingtonu. Uprkos obavezi da, na osnovu JFK akta iz 1992, za 25 godina objelodani sve pisane tragove iz istrage ubistva John F. Kennedyja, 2017. Donald Tramp odobrio je prvo odlaganje. Potom je i Joe Biden potpisao još jedno.
Uslijedilo je još jedno djelimično otkrivanje, iz pijeteta prema godišnjici atentata u Dalasu. Već viđeno, osim pojedinih ranije zatamnjenih delova. Jedno je bilo zajedničko svim izvještajima.
- Razočaranje potiče od toga da nije otkriveno ništa novo, ništa više od onoga što je već u bibliji atentata, a to je izvještaj komisije koju je predvodio sudija Vrhovnog suda Earl Warren - rekao je Milan Mišić, nekadašnji dopisnik Politike iz Washingotna, piše Telegraf.
Kao izazov Warrenovom izvještaju, film "JFK" Olivera Stonea, tumači se, podstakao je objavljivanje miliona dokumenata.
U 1.500 upravo objavljenih dokumenata najviše pažnje izazvale su informacije o atentatoru Lee Harveyju Oswaldu. Šest sedemica prije atentata putovao je u Meksiko City, tvrdeći da je fotograf, gdje je posjetio sovjetsku i kubansku ambasadu. I to je, objašnjavaju upućeni, poznato od 1998.
- On je prvo želio 1958. godine da se nastani u Sovjetskom Savezu, zatim je pokušao samoubistvo zato što mu to tamo nije omogućeno, a onda se oženio, našao je posao, ali se na kraju vratio u SAD - kazao je novinar Dragan Bisenić.
Mišić je istakao da je sasvim izvjesno da su Oswaldova putovanja u Meksiko bila praćena.
- Ono što je osnovno, to je činjenica da Tajna služba (Secret Service) nije spriječila atentat. Naravno, velika misterija ostaje rečenica iz Warrenovog izvještaja, koja ostavlja mogućnost da je postojao i drugi atentator - kazao je Mišić, prenosi RTS.
Eksperiment jugoslovenskih bezbjednjaka
Dvije trećine Amerikanaca sumnja da je Kennedyja ubio jedan čovjek. To su u jednom eksperimentu pokazali i jugoslovenski bezbjednjaci, svjedoči dugogodišnji Titov prevodilac Ivan Ivanji. Godinu poslije atentata, spremajući se za posjetu Tita Istočnom Berlinu, rekonstruisali su događaj.
- Pucali su sa tačno te visine sa koje je navodno taj atentator pucao. Vozili kola, sa lutkom, tom brzinom. Naši najbolji snajperisti su gađali i nisu mogli da pogode. Zbog toga je njihov zaključak bio – jedan metak da pogodi, to je krajnje nevjerovatno, to je jedan prema milion, ali ajde, i to čudo postoji. Tri metka je nemoguće – nije on pucao - naveo je Ivanji.
Još jedan lokalni ugao, iz perspektive tadašnje Jugoslavije, pojavljuje se u ličnosti jednog od saradnika CIA-e, koji je pred Warrenovom komisijom dao opširni iskaz, tvrdeći da je bio veza obavještajne agencije sa Oswaldom.
- Ono što je zanimljivo jeste da je George De Mohrenschildt misiju u vezi sa CIA počeo u Jugoslaviji 1957. godine, kada je kao stručnjak za naftu boravio na jugoslovenskom primorju. U međuvremenu, nije se samo time bavio. Njega su tadašnje jugoslovenske vlasti protjerale iz Jugoslavije, zbog toga što su našle crteže vojnih objekata kod njega - naveo je Bisenić.
Šta bi moglo da se nađe u preostalih 15.000 dokumenata o Kennedyjevom ubistvu? Istraživači ne vjeruju u novi nepobitni dokaz, vjeruju da službe imaju razloga da skrivaju sopstveno činjenje ili nečinjenje.
- Moja je teorija zavjere – pitajte FBI, a sumnja na to bi škodila povjerenju Amerikanaca u nacionalnu bezbjednost. Nijedan predsjednik ne želi da se pod njegovom vlašću to dokaže i sazna i nikad nećemo saznati - kazao je Ivanji.
Četiri istrage američke administracije nisu bile dovoljne da okončaju sumnje i razvodne maštu povodom Kennedyjevog ubistva. Osuđeni atentator skončao je takođe u atentatu pred kamerama. Događaji iz američke historije 1963. mnogi vide kao prekretnicu, kada je svijet prestao da vjeruje u zvanične istine.
