AUTENTIČAN SPOMENIK

Igmanska ratna džamija ostaje simbol vjere, borbe i ponosa BiH

Igmanska ratna džamija, ugniježdena u gustoj šumi na raskrsnici puteva Kabalovo - Lasički i Hrasnički stan, predstavlja autentičan spomenik bosanskohercegovačke kulture.

"Igmanska ratna džamija izgrađena je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i zločinačkog rušenja vjerskih objekata Islamske zajednice. Ova džamija simbolizira ustrajnost Bošnjaka u očuvanju svoje vjere i kulture. Izgradnja džamije trajala je od novembra 1993. do februara 1994. godine u zimskom periodu, u uslovima otežanog kretanja kroz snježne nanose. Zbog ratnih okolnosti, džamija je izgrađena od drveta, a radove su izvodili Bošnjaci iz jedinica Prvog korpusa. S velikom voljom i naporima, džamija je otvorena 5. februara 1994. godine", kazali su Feni iz Memorijalnog centra Sarajevo (MCS).

Igmanska džamija izgrađena je prema nacrtu Osmana Smječanina.

Kako navode iz Memorijalnog centra Sarajevo, Igmanska džamija nije samo prostor u kojem se obavljaju molitve, već je i duhovno uporište opstanka cijelog naroda, svjedok njegovog historijskog trajanja, ali i obrazac suživota i dobrosusjedskih odnosa.

Nakon rata, prva temeljita rekonstrukcija Ratne džamije na Igmanu urađena je 2000. godine, u periodu od 26. jula do 2. augusta, pod nadzorom tadašnjeg komandanta 1. korpusa. Potom je uslijedilo uređenje njenog harema, elektrifikacija i izgradnja abdesthane. Ova džamija, kao objekat od posebnog značaja, 2006. godine je uvrštena među objekte koji su pod zaštitom kao kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine.

Memorijalni centar Sarajevo ima ključnu ulogu u očuvanju i promociji kulture pamćenja, te kao takav redovno se brine o Igmanskoj džamiji, uključujući farbanje i zamjenu dotrajalih dijelova od drveta.

Ta džamija predstavlja autentični spomenik kulture. Dok su druge džamije bile porušene i spaljivane, Igmanska džamija je izgrađena.

I danas je u upotrebi te služi kao vjerski objekt. Također, jedina je od četiri džamije građene tokom posljednjeg rata u BiH koja je ostala u funkciji i danas. U njoj se obavljaju džuma-namazi svakog prvog petka u mjesecu. Također, džamija je mjesto okupljanja planinara i turista koji posjećuju Igman. Iako nema stalnu muzejsku postavku, njena historija čini značajan dio kulturne baštine, navode iz Memorijalnog centra Sarajevo.

U organizaciji Islamske zajednice u BiH, Ureda Vojnog muftijstva i Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, uz podršku 2. Rendžerskog puka OPS BiH te Memorijalnog centra Sarajevo u Igmanskoj džamiji svake godine se održava vjerski program pod nazivom "Odbrana Bosne i Hercegovine". Ovaj program uključuje molitvu (dovu) za domovinu, džuma namaz i hatma dovu šehidima Bosne i Hercegovine i okupi hiljade posjetilaca.

Iz Memorijalnog centra Sarajevo ističu da je Ratna džamija duboko ukorijenjena u povijest i kulturu.

"Njena simbolika, autentičnost i značaj za lokalnu zajednicu čine je posebnom. Iako trenutno nisu najavljeni projekti koji bi značajno mijenjali njen izgled ili funkciju, važno je razumjeti da svako dodavanje novih objekata ili promjena može narušiti njenu autentičnost. Džamija ostaje simbol vjere, borbe i ponosa. Njen položaj na specifičnom mjestu dodatno naglašava njen značaj. Stoga, svaka intervencija treba biti pažljivo promišljena kako bi se očuvala njena povijest i duh", naglasili su iz Memorijanog centra.

Memorijalni centar Sarajevo pored redovnog održavanja objekta, ima planove u ovoj godini postaviti deset klupa i stolova na lokalitetu Ratne džamije. Na taj način posjetiteljima će biti pruženo više prostora za odmor i druženje, a istovremeno biti očuvana autentičnost džamije.

U konačnici, važno je da svaki budući projekt uzme u obzir specifičnosti ovog mjesta i da se pristupi s poštovanjem prema njegovoj povijesti i značaju, naglašavaju iz Memorijalnog centra Sarajevo.

Džamija na Igmanu u vlasništvu je Medžlisa Islamske zajednice BiH.

S obzirom na važnost džamije kao kulturnog i vjerskog spomenika, briga o njoj je svakako prioritet MCS-a, bez obzira na njen geografski položaj. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo iz 2011. godine Fondu Kantona Sarajevo za izgradnju i očuvanje grobalja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen obilježja žrtava genocida, sadašnjem Memorijalnom centru Sarajevo, data je saglasnost da vrši korištenje, zaštitu i održavanje ratne džamije na planini Igman.

Memorijalni centar Sarajevo vrši 24-satno obezbjeđenje džamije, zajedno s pratećim objektima, te obavlja popravke objekta, plaća tekuće troškove održavanja opreme i komunalije.

Koordinator rada džamije i predsjednik Džamijskog odbora Igmanske džamije hadži Nurko Čaušević kazao je Feni da što se tiče vjerskih aktivnosti u Igmanskoj džamiji, svakog petka u mjesecu tokom cijele godine redovno se održava džuma namaz i uči se dova za domovinu Bosnu i Herecegovinu.

"Hatibi su istaknuti alimi sa područja Medžlisa IZ Sarajevo, kao i istaknuti alimi Islamske zajednice u BiH. Također, svakog prvog četvrtka u mjesecu održava se zikir kojeg predvodi Haris ef. Hadžić, šejh Nakšibendijske tekije i derviši tekije sa Mejtaša", kazao je Čaušević.

Istakao je da se u toku mjeseca ramazana tradicionalno obilježava učenje Bedrije za 17. noć ramazana.

"Svakog prvog petka u augustu održava se centralni dio tradicionalne manifestacije "Odbrana BiH - Igman". Manifestacija ima za cilj evocirati uspomene na teške godine borbe protiv agresora te upoznati mlade generacije sa značajem herojske borbe od 1992. do 1995. godine. Džamija se primarno koristi kao vjerski objekat, ali cijeneći njen historijski značaj i ulogu ona privlači mnoge posjetioce (turiste) iz BiH, ali i cijeloga svijeta, koji u ovoj netaknutoj prirodi žele pronaći mir i prepustiti se molitvi u ovoj našoj ljepotici", kazao je Čaušević.

Podsjetio je da je u Igmanskoj džamiji postavljena izložba kaligrafskih radova pod nazivom "Arapska kaligrafija u srcu Igmana" u kojoj su kaligrafske radove izlagali mladi kaligrafi. Dodao je da je ova izložba izazvala veliko interesovanje javnosti i bila je podstrek daljnjoj afirmaciji mladih bh. kaligrafa/umjetnika.

Ove godine obilježena je 30. godišnjica izgradnje ove džamije, koja je prvi izgrađeni vjerski objekt nakon priznavanja nezavisnosti BiH.

"Ova džamija je prvi izgrađeni objekt nakon priznanja nezavisnosti i samostalnosti naše domovine. Kada su naši neprijatelji sve oko nas rušili i satirali svaki materijalni dokaz našeg postojanja, naši borci na Igmanu opredjeljuju se za izgradnju džamije u kojoj će se širiti selam - mir. To je bio dovoljan pokazatelj razlike između nas i njih, između graditelja i rušitelja. Rekao bih da je u simboličkom smislu planina Igman u to vrijeme bila naš kurban za opstojnost i očuvanje Sarajeva, ali i Bosne i Hercegovine, jer bi njenim padom bila ozbiljno ugrožena i opstojnost naše domovine. U svoju zemlju primila je krv 416 šehida koji su na ovom prostoru dali živote za odbranu domovine. Njen prostor je zbog toga poseban i mubarek i na njoj se s velikom zahvalnošću Gospodaru svjetova čini sedžda. Ova džamija i njena izgradnja nas podsjeća i svjedoči da ma kako bili teški uvjeti u kojima se nalazimo, nadjačaće želja za životom i ljubav prema vjeri i domovini", kazao je Čaušević.

Brigu o ovoj džamiji danas vodi Medžlis Islamske zajednice Sarajevo, odnosno Služba za vjerske i odgojno obrazovne poslove predvođena Abdulgafarom ef. Velićem.