Hladno vrijeme može utjecati na sposobnost našeg tijela da se bori protiv infekcija i pogoršati postojeće zdravstvene probleme. Ali, također može imati pozitivan utjecaj na naše zdravlje, posebno kada je u pitanju san.
Gotovo svako osjetit će pospanost nakon izlaganja niskim temperaturama, a to se može pripisati nekoliko fizioloških odgovora u tijelu, prema stručnjaku za spavanje Maxu Kirstenu.
"Kada je suočeno s niskim temperaturama, tijelo se uključuje u termoregulaciju, proces koji uključuje redistribuciju protoka krvi kako bi se održala unutrašnja temperatura. Dolazi do periferne vazokonstrikcije, sužavanja krvnih žila u ekstremitetima radi očuvanja topline, što zauzvrat može dovesti do smanjenja ukupne razine energije", objasnio je Kirsten.
Dodao je i da hladno vrijeme te smanjena izloženost prirodnom svjetlu mogu utjecati na cirkadijalni ritam, potičući oslobađanje melatonina, hormona koji regulira cikluse spavanja i budnosti.
"Tijelo također može potrošiti više energije za stvaranje i održavanje topline u hladnijim uvjetima, što pridonosi povećanom umoru. Dakle, kombinacija termoregulacijskih procesa, prilagodbi cirkadijalnog ritma i potrošnje energije kao odgovor na niske temperature, mogu kolektivno učiniti da se pojedinci osjećaju pospanije nakon što provedu vrijeme vani na hladnoći", tvrdi.
Šta je danska metoda spavanja?
Danska metoda spavanja uključuje održavanje spavaće sobe hladnom uz korištenje tople posteljine. Kirsten vjeruje da ta praksa stvara ugodno okruženje za spavanje. Temperatura u spavaćoj sobi, prema danskoj metodi, trebala bi se kretati između 15 i 20 Celzijevih stepeni.
Ključno je uzeti u obzir individualne preferencije i varijacije. Dok neki ljudi mogu smatrati da hladno vrijeme pogoduje boljem snu, drugi možda više vole toplije okruženje za spavanje.