nepoznate vrste

Istraživači nabasali na skrivenu prahistorijsku šumu: ‘Ni u snu nismo ovo mogli zamisliti’

Tim istraživača otkrio je drevnu šumu mangrova s drvećem visokim do 130 stopa, više od 20 miliona godina nakon što ju je vulkanski muljni tok prekrio

Tim istraživača otkrio je drevnu šumu mangrova s drvećem visokim do 130 stopa, više od 20 miliona godina nakon što ju je vulkanski muljni tok prekrio, pokazuje nova studija.

Fosile su naučnici prvi puta otkrili 2018. tokom geološke ekspedicije na otoku Barro Colorado (BCI) u Panami. Otok se nalazi u ljudski stvorenom jezeru Gatun u Panami, koje hiljade brodova svake godine prelaze prolazeći kroz Panamski kanal. BCI je nekada bio dio brdovitog krajolika koji je postao djelomično potopljen 1913. kada su inžinjeri pregrnuli rijeku Chagres kako bi izgradili kanal, a 1923. godine postao je rezervat prirode. Danas su tropske šume BCI-a neke od najintenzivnije proučavanih na svijetu.

"Ni u snu nismo mogli zamisliti da će fosilno drvo biti na BCI-ju" s obzirom na brojne naučnike koji su istraživali otok tokom proteklog stoljeća - "niko ih nije prijavio", izjavio je suautor studije Carlos Jaramillo, geolog iz Instituta za tropska istraživanja Smithsonian u Panami.

Očuvani zbog vulkanske erupcije

Uprkos njihovom izgledu, fosili mangrova su izuzetno očuvani jer ih je vulkanska erupcija prije otprilike 23 miliona godina tokom rane miocenske epohe usporila razgradnju i "zamrznula" krajolik u vremenu.

Istraživači su proučavali 121 uzorak fosiliziranog drva koji su ležali izloženi u malom potoku na BCI-u i otkrili da 50 od njih pripada dosad nepoznatoj vrsti, nazvanoj Sonneratioxylon barrocoloradoensis. Nalikovali su mangrovima koji danas rastu u jugoistočnoj Aziji, Australaziji (regija koja uključuje Australiju, Novi Zeland i neke okolne otoke) i dijelovima tropske Afrike.

No, otkrivena vrsta fosila narasla je puno više od modernih mangrova, kako sugeriše studija u časopisu Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology.

Krošnje do 40 metara

Dok krošnje većine živih mangrovih stabala dosežu oko 13 metara, S. barrocoloradoensis rasla je do oko 25 metara i mogla doseći visinu od čak 40 metara.

Drevna šuma vjerojatno je koristila iste strategije preživljavanja koje mangrove koriste i danas, birajući vode s blagom slanosti umjesto visoko slanih okeanima, izjavio je Jaramillo. Šuma je obuhvaćala uski poluotok koji je povezivao današnju središnju Panamu s Sjevernom Amerikom prije formiranja Istmusa Paname, negdje između 23 miliona i 3 miliona godina.

S obzirom na slično stanje očuvanja fosila mangrova, istraživači pretpostavljaju da je šuma uništena tokom jedne vulkanske erupcije koja je poplavila krajolik muljem.

"Otkako su naučnici prvi put otkrili drvene fosile na otoku Barro Colorado, ljudi su ih pronašli još svuda po otoku", rekao je Jaramillo.