promjene

Izloženost duhanskom dimu: Različiti oblici oštećenja strukture i funkcije pluća

Foto: Freepik

Radiolozi se u svakodnevnoj praksi suočavaju s izazovima prepoznavanja različitih oblika plućnih deficita. Kroz svoj radni vijek, ovi stručnjaci postaju majstori u identifikaciji različitih patoloških promjena koje pogađaju plućno tkivo. Poseban naglasak stavlja se na posljedice koje pušenje cigareta ostavlja na pluća, a koje su “vidljive” korištenjem različitih radioloških dijagnostičkih modaliteta.

Doc. dr. sci. med. Fuad Zukić, šef Klinike za radiologiju, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, u svakodnevnoj praksi susreće se s različitim vrstama posljedica koje duhanski dim trajno ostavlja na plućima pušača. Radiolozi su educirani za prepoznavanje specifičnih karakteristika plućnih oboljenja, a posebno obraćaju pažnju na to da li pacijent konzumira cigarete ili ne.

“Pneumonija, plućna fibroza, pneumotoraks, koliko god kompleksni bili, dobijaju dodatnu dimenziju koja se otkriva prilikom analize standarne radiografije torakalnih organa (RTG), a posebno kompjuterizirane tomografije (CT). Nakon višegodišnjeg rada, sposoban sam prepoznati kada je pušenje načinilo dodatnu štetu,” kaže doc. Zukić.

Duhanski dim koji nastaje sagorijevanjem duhana tradicionalnih cigareta sadrži više od šest hiljada materija, od kojih je javnozdravstveni sektor oko 100 klasifikovao kao štetne ili potencijalno štetne po zdravlje. Posljedično, duhanski dim sa sobom nosi mnogobrojne faktore rizika i po zdravlje pluća.
Stručnost radiologa ne samo da omogućava preciznu dijagnostiku već pruža i ključnu podršku u promociji zdravog života, prevenciji ozbiljnih oboljenja pluća.

“Mi radiolozi možemo pomoći u ranoj dijagnostici i praćenju momenata koji mogu ukazati na rane faze štetnosti po pluća,” objašnjava doktor i, takođe, ističe da analiza i ukazivanje na potencijalnu štetu nije dovoljno, jer nekim ljudima prestanak pušenja predstavlja veliki izazov. U takvim slučajevima, kako kaže, potreban je drugačiji pristup, koji uključuje adekvatno informisanje o manje štetnim alternativama. Tome doprinosi i činjenica da je broj različitih duhanskih proizvoda značajno evoluirao tokom proteklih godina, i nisu svi proizvodi koji sadrže duhan i nikotin isti iz perspektive zdravstvenog rizika.

“Iako mi zdravstveni radnici uvijek preporučujemo prestanak pušenja, potrebno je pronaći razumijevanje i za one kojima taj proces nije lak. Temeljem procjene, neke pacijente je potrebno ohrabriti na putu do prestanka pušenja, a neke edukovati i uključiti sve dostupne alternative koje će potencijalno, u konačnici, dovesti do trajnog prestanka pušenja. Npr. Američka agencija za sigurnost i hranu - FDA je bezdimnu tehnologiju zagrijavanja duhana okarakterisala kao proizvode modifikovanog rizika po zdravlje - a ona itekako može biti dobra alternativa koja će pomoći da se dođe do cilja tj. do prestanka pušenja,” ističe doc. Zukić.

Činjenica da bezdimni proizvodi ne sagorijevaju duhan i samim tim ne proizvode duhanski dim, za koji je poznato da je glavni uzročnik oboljenja povezanih s pušenjem, ostavlja prostor da upotreba ovih proizvoda dopuni i značajno ojača postojeće strategije kontrole duhana, koje obuhvataju sprečavanje početka pušenja, smanjenje potrošnje cigareta i, u konačnici, podsticanje prestanka pušenja.