ŠVICARSKA NA VRHU LISTE

Izvještaj UNDP-a: BiH u kategoriji zemalja sa visokim razvojem

Neujednačen napredak u razvoju dovodi do toga da najsiromašniji zaostaju, a nejednakosti se povećavaju, dok se podstiče politička polarizacija na globalnom nivou. To rezultira opasnom blokadom koja zahtijeva hitno reagovanje kroz kolektivnu akciju, navodi se u novom izvještaju o ljudskom razvoju koji je predstavio Razvojni program Ujedinjenih Nacija (UNDP): Human Development Report 2023/2024.

Prema ovom izvještaju, Indeks ljudskog razvoja Bosne i Hercegovine za 2022. godinu iznosi 0.779, što je svrstava na 80. mjesto na listi 193 zemlje i teritorije obuhvaćene izvještajem, i u kategoriju visoko razvijenih zemalja. Kao zemlja sa najvišim Indeksom ljudskog razvoja na vrhu liste je Švicarska, a slijede je Norveška, Island i Hong Kong, dok Danska i Švedska dijele peto mjesto.

Indeks ljudskog razvoja (HDI) mjeri prosjek dugoročnog napretka u tri osnovne dimenzije razvoja društva: očekivani životni vijek, obrazovanje i bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika. Prema tom parametru, zemlje su rangirane u nekoliko kategorija, od onih sa niskim do onih sa veoma visokim ljudskim razvojem.

Od zemalja u okruženju, najbolje je plasirana Slovenija, koja je na 22. mjestu, a među veoma visoko razvijenim zemljama su također Hrvatska (39), Mađarska (47), Crna Gora (50), Rumunija (53) i Srbija (65). Kategoriju niže, među visoko razvijenim zemljama su Bugarska (70), Albanija (74) i Sjeverna Makedonija (83).

Vrijednost HDI u BiH je između 2000. i 2022. godine porasla sa 0.656 na 0.779, što predstavlja povećanje za 18,8 procenata.

Prema najnovijem Izvještaju o ljudskom razvoju, očekivani životni vijek u BiH je 75,4, što je za 0,9 godina više u odnosu na 2000. godinu. Građani i građanke BiH se u prosjeku školuju 10,54 godina ili 4,42 godine više u odnosu na 2000. godinu. Bruto nacionalni dohodak po stanovniku (GNI - paritet kupovne moći izražen u američkim dolarima) je porastao za oko 122,6 procenata u odnosu na 2000. godinu i iznosi 16.571 u 2022. godini.

Izvještaj o ljudskom razvoju za 2023/24, pod nazivom "Probijanje blokade: Redefinisanje saradnje u polarizovanom svijetu" (Breaking the Gridlock: Reimagining cooperation in a polarized world), otkriva jednu zabrinjavajuću tendenciju: oporavak kada je u pitanju Indeks ljudskog razvoja (HDI) je djelimičan, nedovršen i nejednak.

Projektovano je da HDI dostigne rekordnu vrijednost 2023, nakon velikog pada 2020. i 2021, međutim ovaj napredak je veoma nejednak. Bogate zemlje imaju rekordno visok nivo ljudskog razvoja, dok polovina najsiromašnijih zemalja ostaje ispod nivoa razvoja na kojem su bile prije početka krize.

Globalne nejednakosti prati značajna koncentracija privrede. Kao što se navodi u ovom izvještaju, gotovo 40 posto globalne trgovine robom skoncentrisano je u tri ili manje zemalja; dok je u 2021. godini tržišna kapitalizacija svake od tri najveće tehnološke kompanije na svijetu premašivala bruto domaći proizvod (BDP) više od 90 posto zemalja svijeta u toj godini.

"Sve veći jaz koji se stvara kada je u pitanju ljudski razvoj, a koji se otkriva u ovom izvještaju, pokazuje da se smjer dvodecenijskog trenda konstantnog smanjivanja nejednakosti između bogatih i siromašnih nacija sada preokrenuo. Uprkos našim globalnim društvima koja su duboko međusobno povezana, mi ne postižemo uspjeh. Moramo da iskoristimo našu međusobnu zavisnost, kao i sposobnost da se bavimo zajedničkim i egzistencijalnim izazovima, te da se na taj način postaramo da se ono čemu ljudi teže i ostvaruje", kazao je Achim Steiner, administrator UNDP-a.

U izvještaju se sugeriše da su međunarodni kolektivni napori osujećeni sve prisutnijim "demokratskim paradoksom": dok devet od deset ljudi na svijetu podržava demokratiju, više od polovine ispitanika globalno također izražava svoju podršku liderima koji demokratiju urušavaju kroz nepoštivanje osnovnih pravila demokratskog procesa, a na šta ukazuju podaci analizirani u izvještaju. Polovina ljudi koji su anketirani širom svijeta govore da nemaju kontrolu nad svojim životima, ili da im je ta kontrola ograničena, dok dvije trećine anketiranih vjeruje da ima malo uticaja na odluke svojih vlada.

Politička polarizacija i njene globalne posljedice također predstavljaju sve veći razlog za zabrinutost. Prema autorima ovog izvještaja, pored osjećaja bespomoćnosti, ona stimuliše političke pristupe koji su usmjereni prema unutra - što je u oštroj suprotnosti sa globalnom saradnjom koja je potrebna da se odgovori na urgentne probleme kao što su dekarbonizacija naših privreda, zloupotreba digitalnih tehnologija i sukobi. Ovo naročito uznemirava kada se imaju u vidu rekordno visoke temperature tokom 2023. godine, što naglašava hitnost ujedinjenog djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena, kao i napredak vještačke inteligencije kao nove granične oblasti tehnologije, koja se ubrzano razvija, uz nedovoljna ili nepostojeća zakonska ograničenja.

U izvještaju se ističe da deglobalizacija u današnjem svijetu nije ni izvodljiva, ni realna, kao i da ekonomska međuzavisnost ostaje na visokom nivou. Ističe se da niti jedan region nije ni izbliza samodovoljan, jer svi zavise od uvoza iz drugih regiona, koji dostiže 25 procenata ili više kada je u pitanju makar jedna značajna vrsta roba ili usluga, saopćeno je iz UNDP-a.