Puni Gas

Kako su čipovi zadali nokat autoindustriji: Koliko ih ima u svakom autu i čemu služe

Problemi s manjkom poluvodiča paralizirali su autoindustriju i trenutno ne postoji proizvođač automobila koji posluje normalno. Na udaru su svi, od radnika u tvornicama i vezanim djelatnostima do distributera i kupaca. Štetu je nemoguće zbrojiti jer se novi gubici gomilaju iz dana u dan.

Kako je moguće da su čipovi vrijedni nekoliko eura zadali ovakav nokaut autoindustriji?

U automobilu gotovo nema funkcije koja ne ovisi o poluvodičima: motori, mjenjači, kočnice, zračni jastuci, ovjes, multimedija, kamere, prozori, sjedala, sigurnosni sustavi… Doslovno sve funkcionira uz pomoć malenog poluvodiča.

O važnosti dovoljno govori podatak da je u svaki automobil ugrađeno oko 1.400 mikročipova! A za proizvodnju jednog mikročipa potrebno je četiri do šest mjeseci.

Sedamdeset posto globalne proizvodnje mikročipova dolazi iz tajvanskog TSMC. No, tih 70 posto predstavlja tek tri posto ukupnog prometa tajvanske kompanije. I prije pandemije autoindustrija im nije bila posebno važan kupac, ali ustaljeni rast pružao je dobru poziciju u pregovorima. No, nakon prošlogodišnjeg zatvaranja u borbi s epidemijom, odnosi snaga otišli su na štetu autoindustrije koja se po broju naručenih čipova nalazi iza kućanskih aparata.

Poput grogiranog boksača na konopcima, Evropska komisija prošloga je utorka predstavila svoj prijedlog zakona o čipovima, koji bi trebao povećati konkurentnost i otpornost Evrope te pomoći u rješavanju problema.

No, jedinstvenog odgovora nema, njemački europarlamentarci najviše kritiziraju proširenje obima državne pomoći, socijaldemokrati se boje da će subvencije otići u ruke velikih američkih i azijskih firmi koje grade tvornice širom Evrope, dok Zeleni smatraju da planovi ne odgovaraju na aktuelne probleme klimatske krize.

Dok evropski parlamentarci tapkaju u mraku, prodaja novih automobila na starom kontinentu prošle je godine pala na nivo 1985. godine.

Ako se po jutru dan poznaje, 2022. neće biti ništa bolja.