INŽENJERSKI TRIJUMF

Koja je tajna japanskih zgrada da izdrže jaka podrhtavanja? Nakon zemljotresa 1923. sastavljen je građevinski kodeks

Iako su u Japanu potresi gotovo pa dio svakodnevnice, jučerašnji razorni potres jačine 7,6 po Richteru odjeknuo je širom svijeta. Nakon zemljotresa, vlasti su odmah izdale upozorene za cunami, a ljudima je sugerirano da se evakuiraju.

No, ono što je pomalo i zanimljivo, iako materijalne štete ima, ona je za jedan takav snažan potres gotovo pa nikakva. Svi se, naime, sjećamo strašnog potresa u Turskoj i Siriji koji je rušio kuće i zgrade kao kule od karata, a magnituda mu je bila slabija.

Japanska priča je zapravo priča o inženjerskom trijumfu koji je započeo prije jednog stoljeća, 1923. godine, kada je snažan potres pogodio Tokio, javlja BBC.

Veliki Kanto potres, sravnio je ogromne dijelove grada, a moderne zgrade od opeke izgrađene po evropskom uzoru su se raspale.

Posljedice su dovele do sastavljanja prvog japanskog građevinskog kodeksa otpornog na zemljotres. Od tada će nove zgrade morati biti ojačane čelikom i betonom, a drvene zgrade imale bi deblje grede.

Svaki put kada je zemlju pogodio jak zemljotres, šteta je proučavana i propisi ažurirani. Najveći skok dogodio se 1981. godine nakon čega su sve nove zgrade zahtijevale mjere seizmičke izolacije. Nakon potresa u Kobeu 1995. godine, naučeno je više lekcija.

Mjera uspjeha je da je, kada je zemlju 2011. pogodio potres jačine 9,0. To je isto kao zemljotres koji je pretrpio glavni grad Japana 1923. godine.

Godine 1923. grad je sravnjen s zemljom - umrlo je 140.000 ljudi. Godine 2011. ogromni neboderi su se zaljuljali, prozori razbili, ali nijedna veća zgrada nije pala.

Na hiljade ljudi ubio je cunami, a ne podrhtavanje tla.