Svijet

Krah u Ukrajini mogao bi biti samo početak. Zemlje bivšeg SSSR-a nanjušile Putinovu slabost

Bivši ruski diplomata vladimir putin okružen oficirima ruske vojske u uniformama

Čini se da će poraz ruske vojske u ukrajinskoj regiji Harkov biti prekretnica u borbi Kijeva da izbaci ruske jedinice iz svoje zemlje, ali bi također mogao izazvati mnogo posljedice za Moskvu u široj regiji, jer druge bivše sovjetske republike svjedoče granicama moskovskih mogućnosti.

"Snaga ruske zastave znatno je opala, a čini se da je sigurnosni sistem širom bivšeg sovjetskog prostora narušen”, rekao je za The Guardian Laurence Broers, suradnik u Chatham Houseu.

Borbe na granici

Ove sedmice, uz pozornost usmjerenu preko Crnog mora u Ukrajini, u borbama na granici između Azerbejdžana i Armenije ubijeno je oko 100 vojnika.

Azerbejdžan je granatirao brojne gradove u Armeniji, a obje strane optužuju se međusobno za provokacije.

Analitičari kažu da je Azerbajdžan odlučio testirati šta će se dogoditi dok se Rusija bori u Ukrajini.

Rusija je tradicionalno podržavala Armeniju u njenom teritorijalnom sporu s Azerbejdžanom tokom tri decenije nakon pada komunizma.

"Azerbejdžan se osjeća prilično samopouzdano u ovom geopolitičkom trenutku, a posebno sada tokom ukrajinske protuofanzive.

Čini se da je ovo apsolutno usmjereno na Rusiju koliko i na Armeniju, testirajući predanost Rusije odbrani Armenije", rekao je Tom de Waal, viši suradnik Carnegie Europe.

Posredovala u prekidu vatre

Rusija kaže kako je posredovala u prekidu vatre u utorak.

Obje strane pristale su na raspoređivanje ruskih mirovnih snaga da bi se postiglo primirje i okončanje otvorenog rata 2020. godine.

Armenija je zatražila vojnu podršku Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), pakta uzajamne odbrane kojim dominira Rusija, ali Moskva oklijeva izravno intervenirati.

"Rusija očito oklijeva zato što je prenapregnuta u Ukrajini i zato što ne želi započeti borbu s Azerbejdžanom u ovom trenutku", rekao je De Waal, prenosi Index.hr.

Sukobi su u srijedu ujutro izbili i na granici između Kirgistana i Tadžikistana. Prema lokalnim vijestima, ubijen je jedan tadžikistanski graničar, a još pet ih je ranjeno.

Novi odnos snaga

Iako taj incident nije direktno  povezan s ratom u Ukrajini i Rusija ima tradicionalno dobre odnose s obje zemlje, analitičari kažu da je ruska invazija potpuno promijenila odnos snaga u regiji koja je godinama bila poprište ruskog, kineskog i zapadnog utjecaja te da bi to moglo Rusiju gurnuti u zapećak.

U januaru ove godine, kada je val protesta potresao Kazahstan, ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je raspoređivanje snaga CSTO-a predvođenih Rusijom u toj zemlji.

Misija je bila kratka i nije sudjelovala ni u kakvim borbama, ali je bila dovoljna da podupre vlast predsjednika Kasim-Žomarta Tokajeva.

Uz kazahstanskog čelnika, koji je dugovao Moskvi pomoć, ruske snage koje su održavale mir između Armenije i Azerbejdžana te gomilanje ruskih trupa na granici s Ukrajinom, činilo se da Putin ima više utjecaja nego ikad na bivšem sovjetskom prostoru.

Mnogo toga se razotkrilo tokom Putinove krvave "specijalne vojne operacije" u Ukrajini, a posebno prošle sedmice, kada je brzo napredovanje Ukrajine srušilo Putinove ratne planove.

"Svjedoci smo kolapsa ugleda Rusije kao sigurnosnog pokrovitelja, što se događa i na materijalnoj razini s masivnom koncentracijom snaga na Ukrajinu, ali i na subjektivnoj razini ugleda ruskih sigurnosnih garancija", rekao je Broers.

U cijeloj regiji, invazija na Ukrajinu šokirala je i zabrinula ruske saveznike, ali ih je i ohrabrila da zauzmu oštriji stav prema Moskvi.

Blizak saveznik

Kazahstan, tradicionalno blizak saveznik, razbjesnio je mnoge u Moskvi pokušavajući ostati neutralan oko Ukrajine, odbijajući priznati teritorije pod ruskom kontrolom u istočnoj Ukrajini i obećavajući da neće pomoći ruskim naporima da zaobiđe međunarodne sankcije.

To je navelo neke u Moskvi da dovedu u pitanje suverenitet Kazahstana, uključujući bivšeg ruskog premijera Dmitrija Medvedeva, koji ga je u kasnije obrisanoj objavi nazvao "umjetnom državom".

Ali dok je Kazahstan i dalje oprezan prema dugoročnim prijetnjama svog većeg susjeda i navodnog saveznika, postoje drugi spremni uskočiti i popuniti prazninu.

U srijedu je kineski predsjednik Xi Jinping stigao u Kazahstan na, kako se smatra, svoje prvo putovanje u inozemstvo od početka pandemije.

"Nastavit ćemo odlučno podupirati Kazahstan u zaštiti njegove nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta", rekao je u izjavi koja se činila djelomično zamišljenom kao prijekor Kremlju.