Politika

Mnogi sa Kosova čekaju na put u BiH bez viza: ‘Ovo je san. Poželio sam Sarajevo i ljude iz tog grada’

Iako je nemoguće nadoknaditi sve izgubljene godine, mnogi građani Kosova koji imaju rođake u Bosni i Hercegovini jedva čekaju da se sporazum o kretanju između zemalja Zapadnog Balkana samo sa ličnim kartama realizuje. Za mnoge je to san koji se ostvaruje. Dakle, uskoro ih očekuje put u BiH bez viza.

U okviru Berlinskog procesa u kojem učestvuje šest zemalja Zapadnog Balkana, pod pokroviteljstvom Nemačke i zemalja EU-a, danas u Berlinu bit će potpisani sporazumi, među kojima je i onaj o slobodi kretanja s ličnim kartama.

Fadilu Rexhepiju iz Prištine dio porodice s majčine strane živi u Sarajevu. On u izjavi za Anadolu Agency ističe da je jedinac, kao što je to bio i njegov otac, pa su mu djeca od daidže najbliža rodbina. Međutim, strogi vizni režim između Bosne i Hercegovine i Kosova onemogućio mu je da se viđa sa daidžinim sinom Adnanom Ibišbegovićem.

Godinama čekaju susret s rođacima i prijateljima

“Ja ga nisam vidio 12 ili 13 godina, od kako su uvedene vize, a u stvari još godinu. Dvije prije toga meni je istekla srbijanska lična karta, tako da više nisam mogao da idem u Sarajevo. On je pokušavao u Ambasadi BiH u Skoplju i u Tirani. Međutim, tolika je procedura da je odustao, jednostavno je odustao, kao i ja. Nadam se da će ovoga puta biti, ovo mi je kao san poslije svih tih godina. Sad kontam, 3. novembra vize će se ukinuti. Prosto ne mogu da vjerujem”, kaže Fadil.

On dodaje da će, čim budu ukinute vize, odmah otići u Sarajevo kako bi se sastao s Adnanom.

“Pored njega, ja imam puno dragih prijatelja u gradu Sarajevu. Ja sam i rastao u tom gradu, u kome sam proveo desetak godina. Jednostavno sam poželio i te ljude i taj grad”, kaže Fadil Rexhepi.

S druge strane, Leke Rezniqi iz Prištine samo jednom je bio u Sarajevu, iako je već peta generacija njegove porodice nastanjena u tom gradu. On kaže da je bilo rođaka koje nikada u životu nije vidio. I to zbog politički apsurdih razloga koji onemogućavaju funkcionisanje i kretanje ljudima.

“U Bosni i Hercegovini sam bio 2015. prvi i jedini put do sada. Nadam se ne i posljednji. Nadam se da će nakon ove odluke jako brzo biti i drugog puta. Bilo je jako teško i komplikovano srediti dokumenta zbog toga što BiH ne priznaje kosovska dokumenta, kosovsku nezavisnost. Bio sam prinuđen da idem u Ambasadu BiH u Podgorici, jer poklopilo se sa renoviranjem Ambasade u Skoplju. Nisu bile u funkciji konzularne usluge. Dva puta sam išao u Podgoricu. Prvo da predam dokumenta. Nakon sedmicu dana da podignem vizu”, priča Leke.

On napominje da ni njegovi rođaci iz BiH, zbog viznog režima, nisu mogli da posjećuju Kosovo.

“Mnogo godina se nismo sreli. Plus dvije godine pandemije. Tako da jedva čekam. Jedva čekam da odem u Sarajevo da ih posJetim, sretnem… Iako je nemoguće nadoknaditi sve te izgubljene godine. Ima mnogo rođaka koji više nisu među nama i nećemo se sresti”, kaže Leke Rezniqi.

Vizni režim se odrazio i na obrazovanje i poslovnu saradnju

Ćerim Bajrimi, savjetnik ministra inostranih poslova i dijaspore Kosova iz redova bošnjačke zajednice, u razgovoru za Anadolu Agency ističe da zbog neslobode kretanja i strogog viznog režima nije bilo ugroženo samo povezivanje porodica. Prije svega, bošnjačkih i albanskih, nego je postojao i problem obrazovanja i poslovne saradnje između dvije zemlje.

“Imali smo problem trgovine, a izvoz iz BiH na Kosovo nije mali. Kreće se između 150 do 200 miliona eura na godišnjem nivou. Mogao je biti mnogo veći i biće mnogo veći kada se omogući sloboda kretanja ljudi. Jer prvo moraju da se pokrenu ljudi da odu tamo i da oni dođu ovdje da se dogovori izvoz ovdje na Kosovu, pa poslije da se sve to dogodi. Dakle, očekujemo normalizaciju odnosa kao što se to događa svugdje u normalnom svijetu. I u tom pravcu očekujemo mnoge pomake za bošnjačku zajednicu. Jer mi smo svih ovih godina bili bukvalno blokirani da sarađujemo u obrazovanju na bosanskom jeziku na Kosovu, da uzmemo dio koji nam ovdje nedostaje. Te da naši studenti odavde studiraju na Univerzitetima u Bosni i Hercegovini”, kaže Ćerimi.

On ističe da se na Kosovu mnogo radilo na tome da se problem viza riješi na bilateralnom planu između Kosova i BiH, ali se nije uspjelo zbog političke situacije u BiH. Predstavnici Srba su redovno bili protiv ukidanja viza i priznavanja kosovskih dokumenata. Nada se da će "Beograd dati signale Srbima u BiH da ovoga puta popuste kako bi se konačno na cijelom Balkanu dogodila sloboda kretanja. Posebno ako se ima u vidu da građani Kosova već godinama mogu da putuju u Srbiju samo s ličnim kartama".

Kosovo će brzo ratifikovati sporazume

“U svakom slučaju, ovo je jedan dobar iskorak i mi očekujemo posle potpisivanja. Obzirom da je Predsjedništvo BiH ovlastilo predsjednika Vijeća ministara gospodina Telgetiju da to potpiše, da se kasnije, kada se formira Skupština BiH procedura ubrza i da Bosna i Hercegovina ratifikuje taj sporazum. Nakon toga da Vijeće ministara odmah odluči da ukine vize i da se kretanje ljudi samo sa ličnim kartama u šest zemalja Zapadnog Balkana realizuje i između Kosova i BiH”, kaže Bajrami. Dodaje da će Skupština Kosova brzo ratifikovati te međunarodne sporazume. I kosovska Vlada će ukinuti vize.

Sporazumi koji bi trebalo da se potpišu 3. novembra u Berlinu odnose se i na priznavanje visokoškolskih diploma. Što je, po rečima Bajramija, jako važno, jer svima onima koji budu željeli da upišu magistarske ili doktorske studije u nekoj od zemalja Zapadnog Balkana neće biti potrebna prethodna nostrifikacija diploma.

Dodaje da će priznavanjem diploma biti omogućeno i zaposlenje u šest zemalja Zapadnog Balkana. Tako da je to “izuzetan pomak, ne samo na relaciji Kosovo - BiH nego na relaciji svih šest zemalja”.

Ministri inostranih poslova Sjeverne Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Srbije, usaglasili su 21. oktobra tri sporazuma u okviru Berlinskog procesa. O slobodi kretanja s ličnom kartom, o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija. Kao i o priznavanju profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, doktore dentalne medicine i arhitekte.