Magazin

Nagorjele bilješke Isaaca Newtona prodaju se na aukciji. U njima se bavio alhemijom i apokalipsom

Sir Isaac Newton, čuveni fizičar, matematičar i astronom, možda je jedan od najpoznatijih naučnika svih vremena kojega su njegova široka istraživanja dovela i na čudna mjesta izvan onoga što danas smatramo naukom, piše Science Alert.

Mnoge njegove bilješke, otkrivene nakon njegove smrti 1727. godine, svjedoče o njegovom dugotrajnom i navodno opsesivnom zanimanju za pitanja okultnih, alkemijskih i biblijskih teorija apokalipse.

Neke njegove teroije danas bi bile pseudonauka 

Neke fragmentirane bilješke rukopisa koje Sotheby’s trenutno prodaje na aukciji, nastale oko 1680. godine, od kojih bi se većina u njegovo doba smatrala heretičkim razmišljanjem, svjedoče o naučnikovoj sklonosti mistici.

Ovi tekstovi su doslovno dijelovi bilješki koji su preživjeli požar za koji se pretpostavlja da ga je prouzrokovala svijeća koju je slučajno srušio Newtonov pas Diamond.

Ne zna se da li je to potpuna istina, ali je jasno da nagorjeli listovi čine dio Newtonova manje poznatog kanona koji se bavi nejasnim teorijama koje bismo danas čvrsto kategorizirali kao pseudonauka.

Bavio se i alhemijom

Ovi listovi, u vrijeme pisanja članka, dosegli su aukcijsku vrijednost od 375 hiljada dolara. Newton razmišlja o Velikoj piramidi u Gizi u drevnome Egiptu, za koju je Newton vjerovao da je dizajnirana oko egipatske mjerne jedinice zvane kraljevski lakat.

Newton je mislio da bi kvantificiranjem kraljevskog lakta mogao pročistiti vlastite teorije gravitacije i na taj način pružiti neviđeno preciznu mjeru opsega Zemlje, istovremeno otključavajući i druge nejasne i svete geometrijske uvide koji bi na kraju mogli predvidjeti kraj svijeta.

“Pokušavao je pronaći dokaz za svoju teoriju gravitacije jer se smatralo da su drevni Egipćani čuvali tajne alhemije koje su u međuvremenu izgubljene”, kazao je Gabriel Heaton stručnjak za rukopise iz Sotheby’sa, za The Observer.

Istraživao je u tajnosti

Newton nije bio prvi koji je imao takve ideje, a ni zadnji. Iako je takva piramidologija izmakla granicama ozbiljne znanosti, nekada davno ona je zaokupljala pažnju jednog od najvećih umova na planeti.

“Ove su bilješke dio Newtonove zapanjujuće kompleksne mreže međusobno povezanih studija, prirodne filozofije, alkemije, teologije, za koje je Newton vjerovao da su za objavljivanje prikladni samo dijelovi”, objašnjava aukcijski popis.

Ne iznenađuje što nije objavljivao o alhemiji jer je tajnost bila općeprihvaćeno načelo alhemijskih istraživanja, a Newtonova teološka uvjerenja, da su ikada objavljena, koštala bi ga karijere.

 



Povezani postovi: